FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Lovrinčević: regije bi iz EU fondova mogle povući od 4 do 8 milijardi kuna

OPATIJA, 17. studenog 2005. (Hina) - Hrvatska će, ovisno o statističkimregijama i razini na kojoj će se one nalaziti 2015., iz posebnihfondova Europske unije moći povući od 4 do 8 milijardi kuna godišnje,što je u desetogodišnjem razdoblju razlika od 20 do 40 milijardi kuna,istaknuo je danas Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
OPATIJA, 17. studenog 2005. (Hina) - Hrvatska će, ovisno o statističkim regijama i razini na kojoj će se one nalaziti 2015., iz posebnih fondova Europske unije moći povući od 4 do 8 milijardi kuna godišnje, što je u desetogodišnjem razdoblju razlika od 20 do 40 milijardi kuna, istaknuo je danas Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Lovrinčević je na skupu ekonomista "Hrvatska ekonomska politika u 2006.", koji se od 16. do 18. studenoga održava u Opatiji, predstavio analizu osam mogućih varijanti statističke regionalizacije vezane za korištenje fondova EU, od kojih pet varijanti s tri regije, dvije s četiri i jedna varijanta s dvije regije.

Hrvatska će se trebati odlučiti za jednu od varijanti statističke regionalizacije jer će samo regije moći povlačiti sredstva iz određenih EU fondova.

Na ta sredstva mogu računati regije koje imaju BDP per capita (po paritetu kupovne moći) ispod 75 posto prosjeka EU25.

Lovrinčević se nije želio izjašnjavati ni za jednu od varijanti, ali upozorava da se regije, jednom kada se utvrde teško mogu mijenjati.

Iznosi primjer Slovenije koja je jedna regija i sada je na 75 posto prosjeka EU i gubi pristup određenim fondovima, pa se svi u Sloveniji upinju da to promjene u dvije regije, ali Europa ne da.

Prema analizi, Hrvatskoj najveći priljev sredstava omogućuje podjela na dvije statističke regije, oko 8,2 milijarde kuna godišnje.

To je veliki priljev, ali što u tom slučaju s regionalnom politikom, upitao je Lovrinčević, napominjući da bi u takvoj podjeli npr. u jednoj regiji bili i Zagreb i Vukovar.

Veliki priljev, 6,7 milijardi kuna godišnje daje podjela na tri regije, Jadransku i kontinentalnu te Zagreb izdvojen u jednu regiju, dok srednji priljev, 6,2 milijarde kuna daje podjela, kakvu je predložio i Državni zavod za statistiku, na četiri regije, gdje Zagreb 'povlači' zagrebačku regiju. Razlika je oko pola milijarde kuna, što je u desetogodišnjem razdoblju pet milijardi kuna, kazao je Lovrinčević.

Mali priljev, 4,2 milijarde kuna, daje podjela s velikom središnjom regijom i definitivno je, ocjenjuje, najlošije rješenje.

Upozorava da svaki prijedlog sa Zagrebom koji vuče zagrebačku regiju, onemogućava tu nerazvijenu regiju da povlači sredstva, te smatra da Zagreb treba izdvojiti u posebnu regiju.

Problem je što Zagreb ne udovoljava kriteriju od najmanje 800.000 stanovnika, ima ih nešto manje, ali o tome treba pregovarati, kazao je Lovrinčević, dodajući to ne bi bio presedan, da su i neke su druge zemlje izdvojile svoje glavne gradove.

Iskustva Slovenije vezano za predpristupne fondove predstavio je Boris Cizelj iz Slovenskog udruženja za gospodarstvo i istraživanje, koji je uz ostalo istaknuo da u principu ne treba odbiti konzultante koji se nude iz zemalja EU, ali da treba inzistirati da to budu stručnjaci s odgovarajućim iskustvom.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙