SSSH je 2005. posvetio borbi protiv rada na crno, a budući da je na njihov prijedlog Sabor prihvatio Zakon o državnom inspektoratu, stvorili su se uvjeti za sveobuhvatan rad, rečeno je.
Vesna Dejanović smatra da će se stvaranjem mreže gradova "Grad bez rada na crno" omogućiti da gradovi u gradskim tvrtkama ne dopuštaju bilo koji oblik rada na crno te da više ne sklapaju poslove s tvrtkama koje su prijavljivane za neki oblik rada na crno (neplaćanje doprinosa ili plaćanje dijela plaće "na ruke", neplaćanje prekovremena ili smjenskog rada, rada nedjelom i slično).
Budući da Zakon o državnom inspektoratu inspektorima daje velike ovlasti, čak da mogu zatvoriti radionicu ili tvrtku, a da su kazne za rad na crno od 30 do 120 tisuća kuna za pravnu osobu, te između 10 i 15 tisuća kuna za fizičku osobu, Sindikat poziva sve one kojima se krše prava iz Zakona o radu ili znaju o tome za druge osobe da prijavljuju poslodavce na besplatan telefon 0800 200 004.
Očekujemo da će se rad na crno u sljedeće dvije godine barem prepoloviti, ali samo budu li inspektori i suci iskoristili svoje ovlasti, rekla je Dejanović uz napomenu da će Sindikat prijavljivati središnjoj službi i svaki primjer nedjelovanja pojedinih inspektora.
Sindikat želi zaštititi prava radnika, ali svima nam je interes onemogućiti rad na crno jer zbog rada na crno država gubi sedam milijarda kuna na godinu, a zbog sive ekonomije 11 milijarda, rekla je Dejanović.
Osim Zakona o državnom inspektoratu konačni udarac radu na crno bit će zadan donošenjem zakona o prekršajima, koji je u postupku. Kad bude prihvaćen, više se neće događati da prijave protiv poslodavaca padaju redom u zastaru ili da poslodavci budu kažnjavani samo s ukorom ili s kaznom od simboličnih 300 kuna", rekla je Dejanović.