Balding je svoje tvrdnje potkrijepio statističkim pokazateljima. Na osnovu ankete koja je obuhvatila 81 zemlju i 1.300 novinskih izdavača zaključeno je da je prodaja novina porasla u razdoblju 1999.-2003. za 4,75 posto, da je broj novinskih web-stranica udvostručen u usporedbi s 1999. godinom, da je broj dnevnih listova koji se distribuiraju bez naknade samo u godinu dana porastao za 16 posto.
"Nagli rast besplatnih novina namijenjenih uglavnom mlađim naraštajima rezultat je prilagodbe publici koja sve manje čita klasične novine", zaključio je direktor WAN-a.
Sa 30,8 posto, dnevne novine uz televiziju, na koju otpada 38,8 posto prihoda od oglašavanja, ostaju drugi najveći oglašivački svjetski medij. Novi veliki gutač oglasa postale su besplatne novine (free newspaper).
Hrvatski novinski izdavači počinju se uključivati u ovaj svjetski trend, rekao je Ante Gavranović, predsjednik hrvatske udruge nakladnika novina pri HUP-u. U Velikoj Britaniji dnevna distribucija takvih tiskovina porasla je s 237.000 primjeraka 1999. na 864.000 2003. godine. Primjerice, švedski izdavač besplatnih dnevnih novina "Metro International", dnevno tiska 5,5 milijuna primjeraka besplatnih tiskovina u 16 zemalja.
Sve važniju ulogu igra i Internet kao medij za oglašavanje. Godine 1999. oglasi na Internetu težili su 5 milijardi dolara, 2003. već 10 milijardi. Očekuje se da će 2006. godine prihod od oglašavanja na Internetu porasti na 13 milijardi dolara.
Najzad, rekao je Balding, prodaja novina 2004. u usporedbi s godinom ranije porasla je za 2,1 posto, što ruši predrasude o tomu da ljudi ništa ne čitaju, odnosno, da su robovi televizije. Renesansa tiskanih medija, zaključio je, počiva na novim proizvodima, novim formatima, novim naslovima, novom stilu uređivanja, novom tipu distribucije i novom tipu marketinga.