Na prvom, eksplanatornom sastanku, predstavnici Europske komisije tijekom dana će objašnjavati hrvatskim i turskim pregovaračima to poglavlje acquis communautarirea, europske pravne stečevine.
Hrvatska i Turska, s kojima je EU isti dan otvorila pregovore 3. listopada, zajedno će započinjati postupak screeninga na prvim uvodnim sastancima za svako poglavlje, ali se kasnije postupak razdvaja.
Na drugom sastanku, koji će se održati 15. studenoga, hrvatski predstavnici će prezentirati u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog. Nakon dva sastanka s predstavnicima Europske komisije, hrvatski pregovarači pripremaju se za pregovore i izrađuju nacrt pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska Vlada.
Hrvatsku radnu skupinu za znanost i istraživanje, koja je dio pregovaračkog tima, čini trideset stručnjaka, znanstvenika, članova istraživačkih instituta, predstavnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čelnika sindikata znanosti i državni službenici iz nekoliko ministarstava.
Postupak provjere usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim prethodi konkretnim pregovorima za svako pojedino poglavlje.
Hrvatska za to poglavlje ne namjerava tražiti prijelazno razdoblje. Prijelazno razdoblje traži zemlja kandidatkinja kada procijeni da nije u mogućnosti provesti svoje obveze iz pojedinog poglavlja do pristupanja EU-u.
Pravna stečevina EU-a na području znanosti i istraživanja, zbog svoje specifičnosti, ne mora se prenositi u nacionalno zakonodavstvo. Sposobnost provedbe ne odnosi se toliko na primjenu zakonskih odredbi, koliko na postojanje preduvjeta za uspješno sudjelovanje u okvirnim programima.
Hrvatska već nekoliko mjeseci kao treća zemlja sudjeluje u 6. okvirnom programu EU-a, iz njega je već povukla 1,7 milijuna eura. Sredinom sljedećeg mjeseca, Hrvatska će potpisati sporazum o pristupanju tom programu.
Hrvatska je kao cilj postavila da do 2010. godine za istraživanje izdvaja 3 posto BDP-a. Udio novca iz proračuna za znanost i istraživanja u Hrvatskoj praktički je na europskoj razini, ali je problem u nedovoljnom sudjelovanju gospodarstva u financiranju. Hrvatska trenutačno za istraživanje iz proračuna izdvaja 0,9 posto BDP-a.