Postupak provjere usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim započeo je prošlog tjedna s poglavljem znanost i istraživanje, a u srijedu je na redu obrazovanje i kultura.
Na prvom uvodnom sastanku, predstavnici Europske komisije objasnit će hrvatskim i turskim pregovoračima europsko zakonodavstvo na tom području. Hrvatski pregovorač za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura je dr. Pero Lučin, a radnu skupinu za obrazovanje i kulturu predvodi dr. Peter Turčinović.
Hrvatska i Turska, s kojima je EU isti dan, 3. listopada, otvorila pregovore, zajedno će započinjati postupak screeninga za svako od 35 poglavlja acquis communautairea, europske pravne stečevine, na prvim, eksplanatornim sastancima, ali se u drugoj fazi screeninga postupak razdvaja.
Obrazovanje i osposobljavanje, kao i kultura, u nadležnosti su nacionalnih država. Europska unija nema zajedničku obrazovnu politiku, a njezina se uloga svodi na to da stvori sustav suradnje između država članica. Prema načelu supsidijarnosti, svaka zemlja članica zadržava punu odgovornost za sadržaj i organizaciju svoga obrazovnog sustava.
Hrvatska je započela reformu najprije u visokom obrazovanju donošenjem Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 2003. i koji predviđa okvir za reformu sveučilišta, studijskih programa i provedbu načela Bolonjske deklaracije. No, to je tek prvi korak, kojim je promijenjena struktura visokog obrazovanja, a sada treba osigurati kvalitetu studijskih programa.
Prema riječima dr. Pere Lučina, pregovorača za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura, glavni ciljevi reforme hrvatskog obrazovnog sustava, koji će biti predstavljeni Europskoj komisiji jesu rasterećivanje učenika osnovnih i srednjih škola od preopširnih nastavnih programa, zatim decentralizacija škola i povećanje njihove autonomnosti. Najveće promjene očekuje se u osnovnoškolskom obrazovanju, gdje još nije odlučeno hoće li se ostati pri sadašnjoj koncepcije - osam godine osnovne škole i četiri srednje - ili će se to mijenjati.
Hrvatskoj predstoji veliki posao, jer ima samo sedam posto visoobrazovanog kadra, za razliku od primjerice Slovenije (15 posto) ili Finske (30 posto). No sami pregovori o poglavlju obrazovanje i kultura, što vrijedi i za znanost i istraživanje, smatraju se lakšim, jer nema puno zakonodavstva koje treba usvojiti u nacionalno zakonodavstvo i primjeniti.