Susret s francuskim predsjednikom predviđen je za ponedjeljak, dok će se u utorak premijer Sanader sastati s francuskim ministrom vanjskih poslova Philippeom Douste-Blazyjem.
Sanader će također u pariškom Europskom domu održati predavanje na temu "Europska Hrvatska".
Odnosi između Hrvatske i Francuske osobito su se intenzivirali nakon 2000. godine, otkada je ostvaren niz značajnih susreta i potpisan niz sporazuma.
Francuski predsjednik Chirac inicirao je, za vrijeme francuskog predsjedanja Europskom unijom, održavanje Zagrebačkog summita (studeni 2000.), na kojem je potvrđena europska perspektiva za zemlje zapadnog Balkana.
Godinu dana poslije, Chirac je ponovno posjetio Zagreb, a Francusku je u nekoliko navrata posjetio i predsjednik Mesić.
Veliki iskorak u političkim odnosima ostvaren je prošle godine kada su najviši hrvatski dužnosnici provodili intezivnu diplomatsku kampanju i uspješno lobiranje za francusku podršku hrvatskoj kandidaturu za članstvo u EU. U svim tim susretima francuski su dužnosnici uvijek isticali potporu ulasku Hrvatske u euroatlantske integracije.
Francuska je bez oklijevanja i poteškoća ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između RH i EU. Pozdravila je hrvatsku kandidaturu za članstvo, a u odlučujućim raspravama na europskoj razini u 2004. godini aktivno je, zajedno s Njemačkom, podržala pozitivan avis te glasovala za otvaranje pristupnih pregovora 3. listopada.
Francuska je također u veljači 2005., izmjenom Ustava, odlučila da se Hrvatsku, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, izuzme od budućih referenduma o potvrđivanju Ugovora o pristupu EU.
Hrvatska i Francuska zaključile su dvanaest međudržavnih ugovora, koji reguliraju gospodarske, socijalne, kulturne i zdravstvene odnose, ukidanje viza te vojnu i policijsku suradnju.
Francuska je također izrazila spremnost da, kroz konkretne projekte, pomogne Hrvatskoj u pretpristupnom procesu, primjerice u prilagodbi hrvatske poljoprivrede Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, zaštiti okoliša i turizmu, kao i u reformi pravosuđa, te središnje i lokalne uprave.
Gospodarski odnosi zaostaju za političkima, no i na tom području postoje pozitivna kretanja.
Francuska je šesti trgovinski partner Hrvatske, a u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Francuskom Hrvatska bilježi veliki deficit. Ukupna razmjena u 2004. godini iznosila je 840 milijuna američkih dolara, od čega je Hrvatska u Francusku izvezla robe u vrijednosti od samo 170 milijuna dolara.
Francuski ulagači u Hrvatsku su dosad uložili oko 185 milijuna dolara, što predstavlja oko dva posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u zemlju (75 posto dolazi iz Austrije, Italije i Njemačke).
Hrvatska je Francuzima sve više privlačna i kao turistička destinacija i ove ju je godine za odmor izabralo gotovo 600.000 francuskih turista.
Snažna francuska prisutnost osjeća se i na području kulture, u čemu veliku ulogu ima Francuski institut, osnovan još 1922. kao prvi na jugoistoku Europe.
Hrvatska je na 10. summitu frankofonskih zemalja, koji se u studenome 2004. održao u glavnom gradu Burkine Faso, postala članicom Međunarodne organizacije frankofonskih zemalja u svojstvu zemlje promatrača.
Dva su hrvatska znanstvenika članovi francuske Akademije znanosti. Miroslav Radman prvi je Hrvat koji je izabran za redovnog člana, 2002. godine, za rezultate postignute u znanstvenom radu na području biokemije i molekularne biologije, a 2003. godine izabran je i splitski arheolog Emilio Marin za znanstveni rad na arheološkom nalazištu Salone.