FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Održan Znanstveni kolokvij prigodom pedesete obljetnice smrti Tina Ujevića

ZAGREB, 12. studenog 2005. (Hina) - Društvo hrvatskih književnika iHrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas su u Zagrebu prirediliZnanstveni kolokvij prigodom pedesete obljetnice smrti Tina Ujevića(1891.-1955.).
ZAGREB, 12. studenog 2005. (Hina) - Društvo hrvatskih književnika i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas su u Zagrebu priredili Znanstveni kolokvij prigodom pedesete obljetnice smrti Tina Ujevića (1891.-1955.).

Povjesničar književnosti Vinko Brešić istaknuo je u sklopu izlaganja "Ujevićevo autobiografsko JA" da od sedamnaest svezaka Ujevićevih sabranih djela čak su dva tzv. autobiografski spisi. Riječ je o stotinjak autobiografskih zapisa, članaka i izjava te pisama i intervjua, po čemu, dodao je, Ujeviću u našoj književnosti pripada neobičan, ali nimalo slučajan rekord. U razdoblju od 35 godina, tijekom kojeg je Ujević reagirao različitim povodima i u različitim fazama života i karijere, posebni tipovi tekstova u konačnici su, kako je rekao, zauzeli znatan dio njegova opusa.

Jasna Pavelić Jureško govorila je o mističnim proplamsajima Tina Ujevića, zanimljivo izlaganje bilo je Jasena Boke, koji je govorio o Tinovim godinama prisilne šutnje od 1945. do 1950., a Božidar Petrač o njegovoj putopisnoj prozi, dijelu opusa koji je nastao između 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća.

Petrač je napomenuo da je Ujević, uz Matoša i Kamova, jedan od onih hrvatskih pisaca koji su putopisima obogatili hrvatsku književnost.

Krešimir Nemec govorio je o "Ujeviću i novom poglavlju hrvatskoga feljtonističkog diskursa", ističući da je Ujević u svojim književnim vrhuncima feljton pretvorio u suptilnu igru duha, riznicu znanja, asocijacija, opservacija i refleksija. Zato se može reći da je on stvorio novi feljtonistički model: analitičko-eruditski, rekao je, dodajući kako je otvorio vrata novom tipu autoreferencijalnog feljtonizma koji su razvili Veselko Tenžera, Igor Mandić i Zvonimir Berković.

Akademik Ante Stamać izlagao je o temi "Krleža i Ujević", a Srećko Lipovčan o Tinu Ujeviću i Antunu Gustavu Matošu.

Pedeseta obljetnica Ujevićeve smrti proslavljena je u gostionici "Tip Top" u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, gdje je Tin često boravio.

U recitalu "Sjećanje na Tina" sudjelovali su kantautor i pjesnik Arsen Dedić, vrsni interpret Ujevićeve poezije i proze Goran Matović i Pavo Majić.

O djelu Tina Ujevića pred mnogobrojnim štovateljima govorio je akademik Tonko Maroević, a posebice je istaknuo policentričnost, polivalentnost i erudiciju njegovih stihova.

To je jedan od rijetkih autora koji je, uz pjesništvo, pokazao svoj intelektualni i filološki genij, zrelost, puninu, snagu i jednostavnost jezika, rekao je.

U Kulturnome centru Veleposlanstva BiH u zagrebačkoj Ilici bit će večeras otvorena izložba "Tin u djelima likovnih umjetnika".

Članovi Društva hrvatskih književnika položili su danas cvijeće na Ujevićev grob na Mirogoju.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙