Državna tajnica u Ministarstvu obitelji Dorica Nikolić pojasnila je da su nadležnosti u području socijalne skrbi podijeljene između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstva obitelji - resor socijalne skrbi obavlja poslove obiteljske i kazneno-pravne zaštite djece s poremećajima u ponašanju, a resor obitelji poslove savjetovanja.
U tom smislu, rekla je Nikolić, Zavod bi kao treće tijelo samo blokirao rad ministarstava, dovodio do sukoba nadležnosti, a nije ni u skladu s aktualnom reformom sustava socijalne skrbi. Druga novina koja se predlaže zakonskim izmjenama je uvođenje obiteljskih centara koji bi djelovali kao zasebne ustanove, ne više u okviru centara socijalne skrbi. Na taj će se način, tvrdi Nikolić, razviti mreža institucija za pomoć obitelji, djeci i mladeži, potaknuti volonterski i rad udruga za socijalnu skrb, sve u cilju pomoći socijalno osjetljivim društvenim skupinama.
Medicinskim sestrama zaposlenima u domovima socijalne skrbi omogućilo bi se, pak, da stručne ispite mogu polagati u domovima, ne više isključivo u zdravstvenim ustanovama.
Oporba je suglasna da Vlada predlaže tek administrativne izmjene, da se ne želi uhvatiti u koštac s problemima u socijalnoj skrbi, a da zakon mijenja samo zato što se ne snalazi u postojećem sustavu. "Ovaj je zakon prilog propadanju sustava, korak ka destrukciji. Razbijate sustav u paramparčad", poručio je Davorko Vidović (SDP), prozivajući resorna ministarstva i ministre za nestručnost. "Imamo ministra (zdravstva) koji je potpuno nekompetentan, ne zna, a sumnjam da ga previše i zanima sustav socijalne skrbi, pa brigu prepušta državnoj tajnici (Dorica Nikolić) koja također o tome ništa ne zna", rekao je Vidović.
Ljubica Lalić (HSS) tvrdi da Vlada predlaže nepoznanicu, da traži potporu u Saboru za zakon koji je nejasan i neprovediv. Razloge za predloženo ukidanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad vidi u, kako kaže, činjenici da Vlada i resorna ministarstva nisu bila sposobna osigurati njegovo funkcioniranje. "Kada se ne zna kako da Zavod zaživi, Vlada ga jednostavno ukida", kazala je Lalić. Isto misli i Dorotea Pešić Bukovac (IDS), koja potporu izmjenama uskraćuje i zbog, kako je rekla, "rigidne" centralizacije koja se kani uvesti u sustav socijalne skrbi. "Na djelu je rigidna centralizacija novaca i ovlasti, jer o svemu što bi radili obiteljski centri za socijalnu skrb odlučuju ministri i ministarstva", tvrdi IDS-ova zastupnica.
Predložene izmjene kritizirao je i Klub HSP-a, ali ih, za razliku od ostalih oporbenih klubova, podupire. Ruža Tomašić (HSP) izmjene smatra "administrativnim manevrima", ali ih podupire jer su, kako je rekla, u okviru reforme sustava socijalne skrbi koja se oslanja na kreditna sredstva Svjetske banke.
Klub HDZ-a, pak, daje punu potporu Vladinom prijedlogu, drži da je riječ o mjerama koje će sustav socijalne skrbi učiniti učinkovitijim i na veću korist građanima.
Ruža Lelić (HDZ) posebno hvali odredbu po kojoj bi se u 21 županijski obiteljski centar zaposlilo 132 stručnjaka.