FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Vlada u Sabor uputila prijedlog zakona o turističkom zemljištu

ZAGREB, 10. studenog 2005. (Hina) - Zemljište u kampovima koje nijeprocijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije postalo bivlasništvo države, a zemljište hotela i turističkih naselja koje nijeušlo u njihov temeljni kapital vlasništvo lokalnih jedinica, prijedlogje iz zakona o turističkom zemljištu kojega je Vlada s današnjesjednice u Dubrovniku poslala u saborsku proceduru.
ZAGREB, 10. studenog 2005. (Hina) - Zemljište u kampovima koje nije procijenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije postalo bi vlasništvo države, a zemljište hotela i turističkih naselja koje nije ušlo u njihov temeljni kapital vlasništvo lokalnih jedinica, prijedlog je iz zakona o turističkom zemljištu kojega je Vlada s današnje sjednice u Dubrovniku poslala u saborsku proceduru.

Prema procjenama Hrvatskog fonda za privatizaciju, samo u kampovima nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital više od 22 milijuna četvornih metara, a dodaju li se tomu i hoteli i turistička naselja ukupna se površina procjenjuje na gotovo sto milijuna četvornih metara.

Predloženim zakonom zemljište će trajno ostati u vlasništvu države, a dugoročno će se osigurati prihodi, naglasio je ministar mora i turizma Božidar Kalmeta.

Kod turističkog zemljišta hotela i turističkih naselja zakonski prijedlog predviđa da bi hotelske i turističke tvrtke mogle postati samo vlasnici zemljišta ispod građevina i samih građevina, dok bi preostalo zemljište na koje imaju pravo korištenja i koje nije procijenjeno postalo vlasništvo lokalnih jedinica.

Koncesije bi se u kampovima davale najviše do 30 godina, a njome bi se stjecalo pravo obavljanja djelatnosti, korištenja građevina u kampu, te pravo građenja.

Država i lokalne jedinice pak turističko bi zemljište davale u koncesiju putem javnog natječaja, a kod prihoda od koncesija predviđeno je da polovica ide Fondu za naknadu oduzete imovine, a preostalih 50 posto dijelile bi država, županija i lokalna jedinica (svaka po trećinu).

Vlada je sa sjednice u Dubrovniku Saboru poslala i prijedloge novih zakona o reviziji i računovodstvu.

Reviziju bi, prema novom zakonu, mogla obavljati revizorska društva i samostalni revizori, a za to bi morali dobiti i dozvolu Hrvatske revizorske komore, nove stručne organizacije koja bi se po zakonu osnovala.

Reviziji bi jednom godišnje podlijegali financijski izvještaji svih dioničkih društava, komanditnih i društava s ograničenom odgovornošću čiji ukupni prihod prelazi 30 milijuna kuna, banke, osiguravajuća društva, investicijski i mirovinski fondovi i sl.

Procjenjuje se da bi revizijom bilo obuhvaćeno oko 3.200 trgovačkih društava, od čega 1.469 dioničkih društava.

Novi zakon o računovodstvu predviđa primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), kao prirodnog slijeda korištenja nekadašnjih međunarodnih računovodstvenih standarda.

Vodio bi pak računa o korištenju standarda posebice za mala i srednja poduzeća, pa bi ona mogla primjenjivati MSFI u cijelosti, ili standarde financijskog izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja.

Taj bi Odbor, predviđeno je zakonom, bio ovlašten za odobravanje, prevođenje, tumačenje i objavljivanje MSFI.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙