PARIZ - Francuski premijer Dominique de Villepin najavio je u utorak u Nacionalnoj skupštini niz gospodarskih poticajnih mjera za siromašna predgrađa zahvaćena nemirima i pobunom. Te će mjere stupiti na snagu istodobno s uvođenjem izvanrednog stanja koje pak dopušta uvođenje policijskog sata. Premijer je najavio i osnivanje "velike agencije za socijalnu koheziju i jednakost šansi", a koja bi imala ulogu "sugovornika gradonačelnika za sva pitanja vezana uz spomenuta predgrađa". Kao jedna od mjera spominje se i briga za zaposlenja za stanovnike siromašnih i emigrantskih četvrti. Premijer nije propustio spomenuti i veću angažiranost države na području obrazovanja. "Borba protiv svih oblika diskriminacije mora postati prioritet za nacionalnu zajednicu", poručio je de Villepin.
BRUXELLES - Europska je komisija poslala pisma upozorenja Rumunjskoj i Bugarskoj, pozivajući ih da ubrzaju reforme kako bi se mogle priključiti Europskoj uniji prema planu, 1. siječnja 2007. godine, priopćeno je u utorak u Bruxellesu. U izvješću se upozorava kako je Komisija još uvijek "ozbiljno zabrinuta" zbog broja područja na kojima reforme nisu provedene te se ističe da ulazak Rumunjske i Bugarske u Uniju može biti odgođen za godinu dana ako reforme ne budu provedene. Prije svega se navodi da dvije zemlje moraju učiniti više u borbi protiv korupcije, na učinkovitosti administracije i poboljšanju pravnog sustava.
SARAJEVO - Predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu sarajevskom Oslobođenju od utorka ocijenio je da Hrvatska i BiH međusobno nemaju nerješivih problema te naglasio da je i "pitanje Luke Ploče rješivo" te da će svi imati koristi od gradnje prometnice od Ploča preko BiH i Hrvatske do Mađarske. Na upit što bi za Hrvatsku moglo značiti nedavno priznanje haškog optuženika Ivice Rajića da je Hrvatska sudjelovala u agresiji na BiH, Mesić je odgovorio da nije postojala odluka Hrvatskog sabora po kojoj bi Hrvatska vojska mogla prijeći hrvatsku granicu i sudjelovati u ovoj ili onoj akciji. "Takve odluke nije bilo. Tko je, unatoč tomu, izvan legalnih struktura slao pojedince ili skupine, raspolagao vojnim potencijalom nezakonito, neka za to odgovara", kazao je Mesić.
ATENA - Hrvatski tajkun Hrvoje Petrač, koji se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Grčkoj, izjavio je u utorak za Reuters da ne zna gdje se nalazi odbjegli general Ante Gotovina. Hrvoja Petrača smatra se važnom karikom u mreži pomagača odbjeglog generala, kojeg je Haški sud (ICTY) u srpnju 2001. optužio za ratne zločine. U razgovoru za Reuters Petrač je kazao da je u zatvoru razgovarao s dvojicom dužnosnika Haškog suda koji su mu ponudili slobodu ako im da informacije o traženom generalu. "Ja ne znam gdje je on", naglasio je Petrač.
ZAGREB - Župan Istarske županije Ivan Jakovčić predstavio je u utorak u Domu regija u Strasbourgu, pri Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, projekt Jadranske euroregije kao novi model suradnje na Jadranu koji bi trebao pridonijeti bržoj integraciji zemalja jugoistočne Europe u zajednički europski prostor, priopćila je Istarska županija. "Kao most suradnje u središnjoj i jugoistočnoj Europi, Jadranska euroregija jamčit će stabilan razvoj, a Jadran će, kao more mira, integrirati pripadajuće mu regije u jedinstvenu zemljopisnu cjelinu, na putu ka Europskoj uniji", rekao je Jakovčić.
PODGORICA - Predsjednik srbijanskog parlamenta Predrag Marković izjavio je u utorak, tijekom jednodnevnog posjeta Crnoj Gori, da se vlast u Srbiji neće miješati u unutarnje stvari Crne Gore, te je poručio da je "odluka o sudbini države Crne Gore isključivo u rukama njenih građana". Marković, koji je član stranke G 17 Plus, iznio je mišljenje koje odudara od mišljenja većine srbijanskih dužnosnika, ali je napomenuo da je riječ o "osobnom stajalištu". Marković je rekao da nije dobro "držati u neizvjesnosti građane Srbije i Crne Gore" te da "referendum o neovisnosti Crne Gore treba što prije organizirati".
ZAGREB - Kosovo bi trebalo postati neovisno pod uvjetom da jamči sigurnost srpskoj manjini kao i sigurnost za srpske vjerske i kulturne spomenike, izjavio je za postaju Glas Amerike Richard Holbrooke, bivši veleposlanik SAD-a pri Ujedinjenim narodima i glavni posrednik u daytonskim pregovorima o Bosni i Hercegovini. Holbrooke je za VOA-u napomenuo da Albanci sami sebi otežavaju agresivnim odnosom prema srpskoj manjini. Premda zagovara učlanjenje svih država nastalih na području bivše Jugoslavije u Europsku uniju, Holbrooke ocjenjuje da osim Slovenije nijedna država s prostora zapadnog balkana nije spremna za članstvo u EU-u, prenosi među ostalim Glas Amerike.
BANJA LUKA - Voditelj misije Europske komisije u BiH Michael Humphreys novinarima je izjavio da je Republika Srpska u deset mjeseci ove godine učinila "značajan pomak" u suradnji s Haškim sudom i to najviše zahvaljući Vladi RS-a ali da očekuje da će sljedećih mjeseci biti izručeni i Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Humphreys se nada da će tijekom sljedećih mjeseci i ostali optuženi, prije svih Radovan Karadžić i Ratko Mladić, biti izručeni Tribunalu. Humphreys je zanijekao nagađanja u javnosti da Europska unija financira dragovoljnu predaju haških optuženika.
BEOGRAD - Državna zajednica Srbija i Crna Gora (SCG) ostvarila je "veliki napredak" u suradnji s Haškim sudom, ali taj posao još nije završen, izjavio je u utorak u Beogradu Reinhard Priebe, povjerenik Europske komisije za proširenje koja je u ponedjeljak počela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, dodajući da bi i ostale bjegunce trebalo predati kako bi se pregovori između SCG i EU mogli neometeno nastaviti. "Mislim da preostale optuženike, ako se ne predaju, a to se po svemu sudeći neće dogoditi, treba uhititi", kazao je Priebe, nakon sastanka predstavnika SCG i Europske unije u utorak, na kojem se razgovaralo o suradnji SCG s Haškim sudom i statusu manjina.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u utorak se na zahtjev Bagdada jednoglasno izjasnilo da multinacionalne snage, predvođene Amerikancima, ostanu u Iraku još jednu godinu. Kao argument za produžetak angažmana multinacionalnih snaga u Iraku, Bagdad je naveo prijetnje koje predstavljaju "terorističke snage" i "strani elementi". Vijeće sigurnosti je, usvojivši rezoluciju koju su predložili SAD, Danska, Japan, Rumunjska i Velika Britanija, ocijenilo da je produžetak mandata multinacionalnih snaga nužan jer stanje u Iraku "predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti".
DUBAI - Irački ogranak Al-Qaide najavio je u utorak, u tekstu na Internetu, početak ofenzive na zapadu Iraka, po isteku 24-satnog ultimatuma koji je odredila američko-iračkim snagama za završetak operacije u tom području. Priopćenje čija autentičnost nije utvrđena potpisuje Abu Maisara Al-Irak, glasnogovornik Zarqawijeve skupine. U ponedjeljak je ta skupina najavila da je 24 sata američkim i iračkim snaga da "završe kampanju Željezne zavjese" u Husaybahu, na granici sa Sirijom.
RIM - Irački predsjednik Jalal Talabani, koji se nalazi u posjetu Rimu, zatražio je u utorak da talijanski vojnici u Iraku ostanu do kraja 2006. godine. "Mislim da će krajem 2006. godine naše snage biti sposobne početi postupno preuzimati ulogu međunarodnih snaga", kazao je Talabani na konferenciji za novinare s talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem. Prema njegovoj ocjeni, "brzo i nedogovoreno povlačenje bi rezultiralo katastrofom". Italija je u lipnju 2003. u Iraku stacionirala 3.000 vojnika. Njihovo povlačenje izvor je vrućih debata između vlade i oporbe.
TEHERAN - Iran je u utorak odbacio izjavu Europske unije (EU) kojom se Teheran poziva da prekine svoje iznimno osjetljive nuklearne aktivnosti u centrali u Isfahanu. "Poglavlja te izjave sastavljena su s ekstremističkih polazišta i ja ih ne prihvaćam", kazao je Ali Larijani, tajnik Vrhovnog vijeća za državnu sigurnost koji je zadužen za nuklearno pitanje, kako prenosi službena agencija Irna. "Europljani žele utjecati na volju i na odlučnost Iranaca čineći psihološki pritisak na Iran, ali se varaju", dodao je po završetku konferencije o srednjoj Aziji i Kavkazu. Teheran je u nedjelju predložio Europljanima obnovu nuklearnih pregovora koji su prekinuti u kolovozu, kada je Iran ponovo počeo s obogaćivanjem urana.
PORTOROŽ - Razradom završnog dokumenta o mjerama koje su potrebne za veću ekološku zaštitu mora i obala Sredozemnog mora u utorak u Portorožu je počelo 14. redovno zasjedanje Barcelonske konvencije na kojemu sudjeluju visoki predstavnici iz 21 mediteranske države. "Sve veći ekološki pritisci u Sredozemlju ugrožavaju morsku floru i faunu i smanjuju kvalitetu života na morskim obalama", rekao je pozdravljajući sudionike skupa slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Podobnik. Kako je najavljeno, predstavnici Italije, Slovenije i Hrvatske u srijedu će potpisati trilateralni sporazum o djelovanju u slučaju onečišćenja nakon nesreća u sjevernom Jadranu.