HINA - Financijski servis
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski ocijenio je danas da aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) Hrvatskoj daju veću vjerodostojnost, te da je uloga i utjecaj MMF-a značajna, ali ne i odlučujuća.
MMF je samo moderator, ali stvarima ne daje osnovni smisao. Odlučujemo sami i u tom smislu MMF nam nikada nije bio zapreka da u okviru onoga što sami odlučimo utvrdimo i implementiramo mjere za rast i razvoj na zdravim osnovama. A to što nam to često ne uspijeva je naš problem, ocijenio je Rohatinski na Geoekonomskom forumu s temom "Države u tranziciji: MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili stagnacije?".
Rohatinski je podsjetio da je Račanova Vlada 2000. sklopila stand by nakon što je krajem 90-ih propalo sklapanje aranžmana zbog političkih razloga, jer je, kako je rekao, MMF htio odigrati i političku ulogu i ucijenio je Hrvatsku da nema povlačenja sredstava Fonda bez da optuženi Hrvati iz BiH odu u Haag, što tadašnja Vlada nije odobrila.
Dvije godine poslije Račanova Vlada zaključuje novi aranžman i unaprijed kaže da nema povlačenja sredstava. Zaključuje ga jer je nakon svega što je u ekonomskom, pa i širem smislu dogodilo u Hrvatskoj, naša vjerodostojnost bila niska, jednostavno nam se nije baš mnogo vjerovalo, kazao je Rohatinski.
No, naivnim je ocijenio i mišljenja nekih da nakon pet godina, u vrijeme počinjanja pregovore s EU Hrvatskoj ne treba aranžman s MMF-om.
Prema njegovim spoznajama, Vlada premijera Sanadera 2004. nije bila sklona sklapanju aranžmana s MMF-om, no, Europska je komisija poručila da će Hrvatska dobiti pozitivan avis u lipnju ako ima sklopljen aranžman s MMF-om.
Naša delegacija "navrat-nanos" otišla je u Washington i ispregovarala aranžman zamolivši Fond da učini presedan - da dva mjeseca prije odluke Odbora objavi da će Hrvatska imati aranžman, kazao je Rohatinski, dodajući da bi bez toga avis izgledao malo drugačije.
Europska komisija nikad nije rekla da je aranžman s MMF-om bio uvjet za početak pregovora ili avis, ali svi koji smo u to upleteni znamo da jesu, kazao je Rohatinski, dodajući da se i nakon početka pregovora s EU iz Bruxellesa očekuje da će se postojeći aranžman (koji ističe u travnju iduće godine) produžiti i na 2006.
Zaključili smo aranžmane s MMF-om jer je još uvijek naša vjerodostojnost niska i zato nam aranžman daje veću vjerodostojnost, kazao je guverner.
Nasuprot primjedbama da su fiskalna i monetarna politika, provođene zadnjih pet godina u okviru stand by aranžmana, bile restriktivne, Rohatinski tvrdi da bile ekspanzivne.
Potkrepljuje to i podatcima da je fiskalni deficit u razdoblju od 2001. do 2003. bio oko 6 posto godišnje, da su plasmani banaka sa 52 posto BDP-a narasli na 74 posto, da je deficit tekućih transakcija porastao sa 2,5 na 6,2 posto BDP-a, a vanjski dug sa 61 na 82 posto BDP-a.
HNB 2003., kada je bilo jasno što se događa, na svoju ruku, bez dogovora s MMF-om "počinje kočiti", kaže guverner, dodajući da MMF tome ne aplaudira, nego kritizira.
MMF je protiv toga da se administrativnim mjerama ograničava kreditna ekspanzija i smanjuje profit stranih banaka, a istodobno ne radi ništa da se smanji fiskalni deficit možda i zato što je tada, kaže, 2 posto išlo na autoceste, odnosno Bechtel.
Tek kada 2004. više ne može biti sumnje što se zbiva i MMF okreće ploču, dolazi i nova misija, novi stalni predstavnik MMF-a i u središte stand by aranžmana dolazi pitanje vanjskog duga i vanjske ranjivosti sustava, kaže Rohatinski.
Tako 2004/2005. dolazi do suštinskog zaokreta u ekonomskoj politici koja od ekspanzivne ide ka umjereno restriktivnoj, ali još uvijek dovoljno relaksirajućoj da BDP raste oko 4 posto, naglasio je Rohatinski.