Trgovine bi, po HSP-ovom prijedlogu, nedjeljom mogle raditi isključivo u prosincu, i to od 8 sati ujutro do 13 sati.
Izuzeća HSP predviđa i za kioske, koji bi nedjeljom i blagdanima mogli prodavati novine od 8 do 11 sati, a rad bi se dopustio i benzinskim postajama, te prodajnim mjestima u sklopu svetišta, lječilišta, sajmova te sportskih, koncertnih i muzejskih objekata.
Na tim prodajnim mjestima isti bi radnik mogao raditi najviše 12 nedjelja godišnje.
Poslodavce koji bi kršili predloženi zakon moglo bi se kazniti novčanom kaznom do 180 dnevnih prometa, a u slučaju trostrukog ponavljanja prekršaja, oduzela bi im se dozvola za rad.
Poseban zakon o radnom vremenu prodajnih mjesta HSP je predložio u suradnji sa Sindikatom trgovaca Hrvatske, čija je predsjednica Ana Knežević izvijestila da je isti prijedlog Sindikat ljetos uputio i Ministarstvu gospodarstva.
Iz Ministarstva im je, međutim, odgovoreno da će se Vlada tim pitanjem pozabaviti u rujnu, te da će sa sindikatima usuglasiti novi prijedlog.
Do sastanka u Vladi, tvrdi Knežević, nikada nije došlo, a premijer Ivo Sanader je, podsjeća, nedavno u javnost izišao s informacijom da se Vlada konzultirala sa sindikatima, te da će Saboru uskoro predložiti donošenje novog Zakona o trgovini.
Potpredsjednik Kluba Miroslav Rožić Vladu je optužio da, za račun trgovačkih lobija, krši Ustav, niz hrvatskih zakona te međunarodnih konvencija i ugovora koji radnicima jamče pravo na jedan slobodan dan u tjednu, i to u pravilu nedjelju.
Naveo je da dvije trećine zaposlenih u trgovini radi sve nedjelje i to bez dodatne naknade, a uskraćuje im se, kaže, i pravo na drugi slobodan dan u tjednu.
U Sindikatu trgovaca tako je, kaže, zabilježen slučaj žene koja je uzastopce, bez dana tjednog odmora odradila 65 nedjelja.
HSP-ovci smatraju da se pitanje rada trgovina ne može riješiti kroz Zakon o trgovini, već isključivo posebnim Zakonom, a ne pristane li Vlada na to, najavljuju da će pokrenuti potpisivanje peticije, kako bi o svemu građani odlučili na referendumu.