Potpisivanjem Ugovora između EU te Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunjske, Bugarske i Privremene uprave UN-a na Kosovu, stvorit će se pravni okvir za integraciju tržišta energijom, za sada električnom energijom i plinom, koje se proteže kroz 34 europske zemlje.
Pregovori s Turskom i njenom pristupanju Energetskoj zajednici su u završnoj fazi, priopćeno je iz Europske komisije.
Povjerenik za energetiku EU-a Andris Piebalgs ocijenio je da će taj dokument "povećati sigurnost opskrbe dajući podršku tom strateški važnom sektoru".
S hrvatske strane Ugovor je potpisao ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić koji je, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva, istaknuo da je riječ o ključnom dokumentu koji Hrvatsku integrira u energetski sustav EU i na taj način uvodi Hrvatsku u EU i prije formalnog primanja.
Ugovorom će se, naglasio je Vukelić, osigurati stabilnija opskrba Hrvatske električnom energijom i plinom, a otvara se i tržište za ulaganja u energetski sektor Republike Hrvatske te vanjska tržišta za ulaganja hrvatskih tvrtki iz energetskog sektora.
"Suradnja sa zemljama iz regije, ali i zemljama EU ovim je činom produbljena i podignuta na najvišu razinu", kazao je Vukelić, naglašavajući da je u procesu energetskog integriranja zemalja jugoistočne Europe s EU ključnu ulogu odigrala Hrvatska.
Da hrvatski stručnjaci nisu napravili mali podvig na sustavu Ernestinovo, te da nije bilo financiranja od strane hrvatske Vlade, teško bi bilo oživotvoriti danas potpisani Ugovor, smatra Vukelić.
Naime, izgradnjom 400 kilovoltnih transformatorskih stanica Ernestinovo i Žerjavinec omogućeno je povezivanje zapadnoeuropske elektroenergetske mreže s mrežama jugoistočne Europe. Ta je rekonekcija obavljena u listopadu 2004. i vođena je i koordinirana iz Zagreba.
Ugovor o energetskoj zajednici, kako su priopćili iz Europske komisije, pozdravio je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso koji je ocijenio da je Ugovor "značajno postignuće za mir i stabilnost u Europi".
Iz Europske komisije ističu i da ugovor predstavlja dogovoreni okvir za Svjetsku banku i Europsku banku za obnovu i razvitak kako bi poduprle financiranje infrastrukture. Procjenjuje se da je u energetski sektor jugoistočne Europe potrebno uložiti oko 30 milijardi dolara kako bi se do 2015. dostigli standardi EU, uz istodobno širenje transportnog plinskog sustava i tržišta na potezu od Kaspijskog jezera do EU.