"U određenoj mjeri Azija je područje pogodno za nove bolesti jer ima malo mjesta na svijetu gdje su životinje tretira na taj način", objasnio je Paul Chan, mikrobiolog s honkonškoga sveučilišta.
"Blizina životinja, koje Azijci konzumiraju, dovela je do pojave bolesti koje prenose na ljude", odvratio je njegov kolega biolog Desmond O'Toole, profesor sa sveučilišta u Hong Kongu koji se zalaže za zabranu prodaje živih životinja u mesnicama.
Na šarolikim tržnicama susjednog grada Kantona, u kontinetalnoj Kini divlje i domaće životinje su jedne pokraj drugih u često sumnjivim higijenskim uvjetima.
Upravo su te tržnice kineskog juga znanstvenici i sanitarne vlasti proglasile krivcima za širenje SARS-a, teškoga akutnog respiratornog sindroma od kojeg je umrlo 774 ljudi 2002. i 2003. godine, a zaraženo je više od 8.000 ljudi na svijetu.
Tisuće cibetki (životinjica sličnim kuni ili jazavcu) za koje se sumnja da su prenijele virus čovjeku, tada je potamanjeno i njihova prodaja je zabranjena.
Tri godine nakon SARS-a, Azija je suočena sa širenjem ptičje gripe od koje je od 2003. umrlo šezdesetak osoba.
Ništa ne može objasniti nastanak virusa otkrivenog prije nekoliko desetljeća kod divljih ptica, osim niza bioloških čimbenika, običaja i zemljopisnih osobitosti koji su pridonijeli njegovoj pojavi, drže znanstvenici.
U prvom redu to je gustoća naseljenosti koju je već isticao dobitnik Nobelove nagrade za znanost Australac Franck Macfarlane Burnet u svom istraživanju još 1974.
"Gradovi su temelj civilizacije i u većem dijelu 19. stoljeća bili su rasadnici zaraznih bolesti", navodi on. Danas su azijski megalopolisi s toplom i vlažnom klimom idealni za razvoj bakterija i virusa.
"Postoje virusi koji se savršeno prilagođavaju životinjama u kojima žive i tamo bi ostali da čovjek ne dolazi u dodir s njima, uglavnom nakon širenja gradova", ukazao je dr Peter Horby epidemiolog Svjetske zdravstvene organizacije u Vijetnamu gdje su zabilježene dvije trećine smrti uzrokovane H5N1.