Stručnjaci Arhitektonskog fakulteta iz Sarajeva već danima prekopavaju banjalučku deponiju na kojoj je do sada pronađeno dvije tisuće većih kamenih blokova, među kojima su izuzetno vrijedni fragmenti mihraba (niše za molitvu) i mimbera (propovjedaonice).
"Ne možemo procijeniti koliko je još fragmenata zatrpano, ali je dosad iskopan tek manji dio", izjavila je Mediha Hadžihasanović, asistent nadzora iskopavanja.
"Dinamika radova je ubrzana, jer nam se pridružila veća grupa ljudi, a imamo i strojeve koji raščišćavaju samu lokaciju, tako da se nadamo da ćemo s radovima završiti ranije nego što je planirano", kazala je Hadžihasanovićeva.
Pored ostataka Ferhadije na deponiji stručnjaci su sa sigurnošću identificirali fragmente džamije Arnaudija, a trenutno se ispituje nekoliko fragmenata za koje se smatra da bi mogli biti ostaci džamije Gazanferije, koja je takođe porušena u tom periodu.
Najviša tačka kupole Ferhadije bila je visoka 18 metara, dok je visina munare (tornja) iznosila 42,70 metara. Džamija je bila pod zaštitom UNESCO-a.
Ovaj sakralni objekt koji stručnjaci svrstavaju u najljepše primjere renesanse u orijentalnoj arhitekturi u cijelosti je sagrađen od skupocjene takozvane jajačke "ledene sedre" čija nalazišta su uglavnom iscrpljena.
Džamiju Ferhadiju je 1579. godine sagradio Ferhad paša Sokolović (rođak Mehmed paše, graditelja legendarnog mosta na Drini u Višegradu), minama je razorena 7. svibnja 1993. godine, a njezino i istodobno rušenje džamije Arnaudije osiguravale su snažne policijske i vojne snage.
To su bile i posljednje dvije od ukupno 16 banjalučkih džamija koje su institucionalno i sustavno rušene od lipnja 1992. do svibnja 1993. godine.