Stoga je Šunić s današnje svečane sjednice HSUP-a u povodu Dana plina građane pozvao na štednju plina.
Direktorica Službe trgovinom prirodnim plinom INA Naftaplina Jadranka Soldo ističe da se Naftaplin maksimalno pripremio za predstojeću zimsku sezonu.
Već ranije najavljene redukcije plina iz Rusije nadoknađene su interventnim uvozom plina (oko 36 milijuna prostornih metara) i podzemno skladište Okoli napunjeno s oko 95 posto kapaciteta (525 milijuna prostornih metara), što daje sigurnost opskrbe široke potrošnje, odnosno kućanstava tijekom zime, kazala je Soldo.
U slučaju ekstremno niskih temperatura isključuju se veliki potrošači, HEP i kutinska Petrokemija, i Soldo se nada da neće biti potrebe za redukcijom plina kućanstvima.
Ističe također da se traže i dodatne mogućnosti kako bi se i krajem zime, kada se već znatnije isprazni podzemno skladište, osigurale dodatne količine plina.
Tako se radi na dobivanju svih potrebnih dozvola, te s Plinacrom dogovara priključenje na plinovod polja Vrbak, a radi se i na razradi nove bušotine na polju Molve.
Predstavnici Ine započeli su i razgovore s velikim potrošačima, HEP-om i Petrokemijom, oko cijene prirodnog plina za te potrošače.
Čelnici Ine, naime, već su ranije najavili da bi veliki potrošači trebali plaćati realniju, odnosno višu cijenu plina, jer je cijena koju oni plaćaju više nego upola manja od cijene po kojoj INA uvozi plin iz Rusije, pa INA na tome godišnje gubi oko 50 milijuna dolara.
Pregovori s velikim potrošačima oko cijene plina su počeli, a cilj je probati se naći na nekoj razumnoj cijeni koja neće stvarati gubitke, kaže savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić, napominjući kako je teško prognozirati kako će pregovori završiti.
Šunić, koji već duže vrijeme tvrdi da je cijena prirodnog plina u Hrvatskoj niska i ne omogućava ulaganja, smatra kako je priča oko cijena plina već neozbiljna.
U Europi, primjerice Danskoj prostorni metar plina se plaća 7,5 kuna, u Njemačkoj 5 kuna, a kod nas se raspravlja o cijeni od 2 kune po prostornom metru i to za 40 posto građana koji imaju plin. A što je sa preostalih 60 posto građana koji nemaju plin i koji koriste sto posto skuplje lož ulje, ili dvjesto posto skuplju električnu energiju, o njima nitko ne vodi računa, upozorio je Šunić.
Na svečanoj sjednici HSUP-a razgovaralo se i o Energetskoj zajednici jugoistočne Europe, a polemiku između Šunića i Borisa Makšijana iz Ministarstva gospodarstva izazvalo je pitanje pozicije Hrvatske u razgovorima oko trase plinovoda koji bi povezao Tursku sa zapadnom Europom.
Naime, Šuniću tvrdi da se u posljednjim razgovorima u Europi više ne spominje trasa koja bi išla preko Srbije, BiH i Hrvatske prema Austriji, čemu se suprostavio Makšijan koji ističe da je to još uvijek jedna od varijanti koja se proučava. Sve su opcije (uz već navedenu i varijante preko Rumunjske i Bugarske, te preko Grčke i Albanije prema Italiji) još uvijek otvorene, kaže Makšijan.