Naletilić, zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a i Martinović, zapovjednik jedne od postrojbi te bojne, osuđeni su 31. ožujka 2003., na 20 i 18 godina zatvora, zbog progona bošnjačkih civila na širem području Mostara tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH 1993/94.
Na prvostupanjsku presudu žalili su se i branitelji i tužitelji, koji na dvodnevnoj žalbenoj raspravi u Haagu sučeljavaju argumente kojima osporavaju presudu.
Tužitelji Norman Farrell i Peter Kvemer danas su odbacili navode Martinovićeve obrane o nepostojanju njegove svijesti o međunarodnom sukobu kod djela presude za kršenje Ženevskih konvencija, ocijenili da je raspravno vijeće ispravno procijenilo kada mu nije prihvatilo kao olakotne okolnosti nedokazanu dobrovoljnu predaju i pomaganje Bošnjacima u ratu, te da mu je zapovjedna uloga opravdano uzeta za otegotnu okolnost.
Tužitelji su kazali da obrana nije dokazala svoje tvrdnje o nepravičnom suđenju i kazni koja je nepravedna u odnosu na dosadašnju praksu ICTY-a.
Farrell i Kvemer posebno su osporavali navode branitelja Želimira Para o nepostojanju svijesti o međunarodnom karakteru sukoba kod Martinovića, čime je doveo u pitanje presudu za kršenje Ženevskih konvencija. Odvjetnikovo inzistiranje kako načelo krivnje traži da temeljena obilježja djela moraju biti obuhvaćena sviješću počinitelja, što kod Martinovićeve osude za kršenje Ženevskih konvencija nije slučaj, izazvalo je široku raspravu u kojoj suci Žalbenog vijeća nisu bili zadovoljni objašnjenjima tužitelja.
Tužitelji su uglavnom citirali ranije presude ICTY-a koje su rješavale pitanje međunarodnog karaktera sukoba i svijesti počinitelja o tome, kao što su one u ''predmetima Tadić, Čelebići, Aleksovski, Blaškić te Kordić i Čerkez''.
Posebno su citirali paragraf 311. iz žalbene presude Kordić-Čerkez u kojem stoji kako ''Načelo nullum crimen sine lege (nema zločina bez zakona) ne traži da optuženi zna određenu pravnu definiciju svakog elementa zločina koji je počinio. Dovoljno je da je svjestan činjeničnih okolnosti, odnosno da je strana država bila umiješana u sukob''.
Dokazujući da je hrvatsko-bošnjački sukob imao međunarodni karakter na području Mostara, tužitelji su, među ostalim, naveli kako je 17 svjedoka na suđenju potvrdilo prisutnost Hrvatske vojske u Mostaru 1993., posebno pripadnika brigada Tigrovi i Munje na području Heliodoroma, sudjelovanje HVO-a i HV-a u sukobima s bošnjačkim snagama, kao i u deložacijama civila iz zapadnog Mostara. Tužitelj Farrell citirao je i izjave više svjedoka optužbe, prema kojima je Mladen Naletilić od nekadašnjeg čelnika Herceg Bosne Mate Bobana, te hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrana Mate Bobana tražio da formira antiterorističku jednicu, koja je nazvana Kažnjenička bojna, a oružje i oprema za nju stizali su iz Hrvatske.
Žalbena rasprava se završava poslijepodne kada će optužba argumentirati svoju žalbu a kraćim će se govorima sudionicima obratiti i Naletilić i Martinović. Presuda Žalbenog vijeća očekuje se za tri do četiri mjeseca.