U prigodnoj propovijedi fra Zvonko Tolj je ocijenio kako je "Bruno Bušić bio utjelovljenje onoga što je htio i za čim je čeznuo hrvatski narod".
"Danas na Mirogoju mirno počiva među svojim suborcima, koji su u Domovinskom ratu ostvarili njegove zamisli - stvaranje samostalne i neovisne hrvatske države", rekao je.
"Jesmo li danas otišli na stranputicu za koju nisu ginuli naši velikani? Jesmo li kao narod izgubili svoje ideale?" zapitao je Tolj i istaknuo kako se "od ideala ne profitira, nego se od njih živi", te kako zbog međusobnih strančarskih podjela "postajemo sami sebi neprijatelji".
Nakon završetka mise najavljen je izlazak iz tiska drugog, proširenog izdanja knjige izabranih radova Bruna Bušića "Jedina Hrvatska" u nakladi Fram-Zirala iz Mostara. Knjigu je za tisak priredio Anđelko Mijatović.
Publicist Bruno Bušić (1939.-1978.) potkraj šesdesetih godina prošloga stoljeća svojim je radovima o žrtvama Drugoga svjetskog rata pobio srpske brojke o žrtvama u koncentracijskom logoru Jasenovac. Nakon propasti Hrvatskoga proljeća 1971. i bijega u inozemstvo, Bušić se zalaže za međusobnu pomirbu hrvatskoga naroda. Na današnji dan 1978. pucnjima iz pištolja ubio ga je ubojica jugoslavenske tajne policije - Udbe.