LJUBLJANA
Prijateljstvo i partnerstvo između Hrvatske i Slovenije jače je od otvorenih pitanja koja obje strane žele riješiti u europskom duhu, iznijela je u razgovoru za ljubljansku "Mladinu" hrvatska ministrica za vanjske poslove i europske integracije Kolinda Grabar Kitarović. "Želim naglasiti da je polazno stajalište hrvatske vlade i mene osobno da su Slovenija i Hrvatska prijateljske susjedne države. Naše prijateljstvo i partnerstvo nadilazi opseg neriješenih pitanja koja obje strane žele rješavati u europskom duhu", rekla je ministrica u razgovoru za novi broj ljubljanskog tjednika koji izlazi u ponedjeljak. Dio razgovora već je dostupan u on-line izdanju na internetu. Ministrica Grabar Kitarović naglasila je također da su dobri odnosi sa Slovenijom jedan od prioriteta vanjske politike vlade premijera Ive Sanadera i izrazila nadu da će se dobra suradnja, osobito na polju korištenja slovenskih iskustava pri ulasku u Europsku uniju, nastaviti. "Iznimno smo zahvalni za političku potporu Hrvatskoj na njenom putu u euroatlantske integracije, osobito od strane slovenskog premijera Janše i ministra vanjskih poslova Rupela i na konkretnoj pomoći koju je u približavanju Europskoj uniji Slovenija davala Hrvatskoj. Iz slovenskih smo iskustava u pregovorima s EU mnogo naučili. Imamo i odlične odnose s ljudima iz nekadašnje skupine slovenskih pregovarača s EU-om, te vjerujem da će se prijateljska suradnja i stručna pomoć nastaviti i ubuduće", rekla je u razgovoru za slovenski tjednik "Mladina" hrvatska ministrica Kolinda Grabar Kitarović.
BAGDAD
Više od 61 posto Iračana sudjelovalo je u subotu na referendumu o nacrtu Ustava, prema prvim procjenama dužnosnika izbornog povjerenstva Abdela Husseina Hindauija. Ranije je Hindaui izjavio da je "velika većina" Iračana glasovala o tekstu koji postavlja temelje iračke države nakon Sadama Huseina. Glasački uredi zatvoreni su jučer u 17 sati kada je počelo prebrojavanje glasova u nekim uredima. Prve procjene iz nekoliko gradova govore o visokoj razini sudjelovanja. Dužnosnici izbornog povjerenstva kazali su da je odaziv bio posebno dobar u kurdskoj i šijitskoj zoni.
BRUXELLES
Europska komisija pozdravila je jučer odvijanje referenduma o nacrtu iračkog Ustava kao "veliki dan za demokraciju". "Usprkos teškoj sigurnosnoj situaciji, to je bio veliki dan za demokraciju u Iraku", kazala je u priopćenju europska povjerenica za vanjske odnose Benita Ferrero-Waldner. "Glasujući, Iračani su potvrdili svoju privrženost demokratskim promjenama", dodala je ona. "Riskirati osobnu sigurnost radi ispunjenja demokratskih prava zahtijevalo je ogromnu hrabrost". Više od 61 posto Iračana sudjelovalo je u subotu na referendumu o nacrtu ustava na glasovanju koje se odvijalo u prihvatljivim sigurnosnim uvjetima usprkos oružanih napada, sabotaža i prijetnji.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush pozdravio je jučer irački referendum o novom ustavu kao ključan korak naprijed prema demokraciji koji će zadati ozbiljan udarac teroristima. "Glasujući, irački narod zadaje ozbiljan udarac teroristima i šalje jasnu poruku svijetu: Iračani će odlučiti budućnost svoje zemlje mirnim izborima, ne nasilnom pobunom", rekao je Bush u redovitom tjednom radio obraćanju Amerikancima. Bush je pohvalio kompromisne promjene u tekstu nacrta ustava koje su dovele do toga da se barem neki od čelnika iračkih Sunita pridruže šijitima i Kurdima koji snažno podržavaju dokument. On je rekao da je glasovanje "odlučujući korak naprijed u kretanju Iraka prema demokraciji". Govoreći u ime američke demokratske stranke umirovljeni general Wesley Clark se u radio poruci suglasio da je referendum važan korak za Irak, ali i upozorio da se ne treba "zavaravati oko teškoća koje predstoje" i rekao da Bushu nedostaje dobra strategija za uspjeh u Iraku.
NEW YORK
UN je jučer izrazio zadovoljstvo odvijanjem referenduma o iračkom Ustavu, tvrdeći da nudi priliku za smanjenjem nasilja u toj zemlji. "Drugi put ove godine Iračani su se suočili s teškim uvjetima i opasnošću od nasilja kako bi ispunili svoje pravo glasovanja. Referendum je važna prilika za Iračane da izraze svoja politička mišljenja", piše u priopćenju ureda glavnoj tajnika UN-a Kofija Annana. "UN će nastaviti raditi sve moguće da pomogne Iračanima u izgradnji demokratskog, ujedinjenog i prosperitetnog Iraka", dodaje se u priopćenju.
LONDON
Američka državna tajnica Condoleezza Rice doputovala je jučer u London iz Moskve, dan nakon posjeta Parizu. Rice bi se tijekom dana trebala susresti s britanskim premijerom Tonyjem Blairom. Njezini razgovori u Moskvi s predsjednikom Vladimirom Putinom i ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom uglavnom su vođeni o posjetu šefice američke diplomacije srednjoj Aziji te o iranskoj nuklearnoj energiji.
SALAMANCA
Petnaesti hispanoamerički summit zatražio je jučer prekid blokade SAD-a nad Kubom u jednoj od šesnaest rezolucija dodanih konačnoj deklaraciji koju su odobrili šefovi država i vlada prisutni u Salamanci. "Tražimo od vlade SAD-a da primijeni ono što je predviđeno s 13 rezolucija koje je odobrila Opća skupština UN-a i okončaju ekonomsku, trgovinsku i financijsku blokadu uvedenu protiv Kube", kaže se u tekstu objavljenom na zatvaranju hispanoameričkog summita. U drugoj rezoluciji summit je odobrio "korake" da se "dobije izručenje ili privede pred lice pravde" Luis Posada Carriles, protivnik Castra, ne navodeći eksplicitno njegovo ime. Španjolski kralj Juan Carlos zatvorio je 15. summit u prisustvu 19 šefova država i vlada Latinske Amerike, Španjolske, Portugala i Andore koji će se ponovno sastati 2006. u Montevideu te 2007. u Čileu.
WASHINGTON
Tisuće američkih crnaca okupilo se jučer u Washingtonu kako bi ukazali na probleme Afroamerikanaca, posebice siromaštvo, i potrebu jačanja njihove zajednice. Cjelodnevni događaj na Nacionalnom šetalištu u glavnom američkom gradu upozorio je Amerikance na rasne i ekonomske nejednakosti koje još uvijek opterećuju američko društvo. Čelnici američke crnačke manjine istaknuli su kako je na ove nejednakosti drastično ukazao nedavni uragan Katrina pokazujući siromašne crnce New Orleansa koji nisu imali sredstava ni pobjeći ispred katastrofe i od kojih su mnogi ostali bez igdje ičega. Događaj pod imenom Milijunski pokret također je obilježio desetu obljetnicu Milijunskog marša muškaraca 1995. koji je pozvao crne muškarce da preuzmu odgovornost za svoje obitelji i zajednice. Žene, bijelci i druge manjine nisu tada pozvane na događaj, ali su bili dobrodošli na novom okupljanju u subotu čija je namjera podržati tada proklamirana načela i potaknuti ljude da rade na promjenama na lokalnoj i nacionalnoj razini.