Govoreći o utjecaju siromaštva na demografska kretanja u Hrvatskoj, Akrap je istaknuo kako nije dramatična stopa rastave brakova u Hrvatskoj, nego to što mladi ne ulaze u brak.
Po djelomično obrađenim podatcima ankete provedene u sklopu projekta "Socijalni sterilitet u Hrvatskoj", koje je izložio Akrap, nezaposlenost ili nesigurna zaposlenost te neriješeno stambeno pitanje odlučno su utjecali na neudane i neoženje osobe, što nisu ušli u brak kad je postojala njihova namjera za to.
Istodobno to istraživanje, koje se provodi među neudanim i neoženjenim osobama između 35 i 44 godine života, pokazuje da se u današnje vrijeme rađa manje djece nego u prijašnjim naraštajima, zbog gospodarske krize i nezaposlenosti, loših stambenih prilika, troškova podizanja djece i osjećaja nesigurnosti.
U dobnoj skupini žena od 25 do 29 godina smanjen je udio udanih sa 74,4 posto, u međupopisnom razdoblju 1991.-2001., na 58,9 posto, odnosno u dobnoj skupini između 20 i 24 godine, sa 43 posto na 25 posto udanih, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Prirodni priraštaj stanovništva, pak, od 1991. do 2004. u Hrvatskoj je manji za oko 96 tisuća.
Demograf Anđelko Akrap procjenjuje da su mladi najugroženiji dio hrvatskoga društva. Kako bi se njihov položaj poboljšao, uz ino, predlaže donošenje stambene strategije.
Međunarodni znanstveni skup "Siromaštvo i solidarnost: Hrvatska u proširenoj Europi" priredili su Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Institut društvenih znanosti "Ive Pilara", Hrvatski Caritas, zagrebački Katolički bogoslovni fakultet i Revija za socijalnu politiku. Skup je popodne nastavio rad u trima sekcijama - demografija, siromaštvo, solidarnost, zatim nezaposlenost, rad, siromaštvo te rizične skupine, siromaštvo, solidarnost.
Sutra konferencija završava plenarnom sjednicom.