Postotak siromašnih koji žive s dva dolara na dan u tom se razdoblju smanjio s 20 na 12 posto, a u toj regiji je 2003. godine 61 milijun ljudi živio u siromaštvu, navode autori izvješća "Rast, siromaštvo i nejednakost".
"Do ovako velikoga smanjenja siromaštva došlo je zahvaljujući gospodarskom rastu i određenom smanjenju nejednakosti", rekao je novinarima jedan od autora izvješća Ruslan Jemcov.
Za smanjenje siromaštva posebno je zaslužan visok rast u zemljama bivšega Sovjetskog Saveza nakon financijske krize u Rusiji 1998.
Bitan je bio i utjecaj uključivanja u Europsku uniju i približavanje EU-u niza zemalja u istočnoj i jugoistočnoj Europi te prestanak sukoba na zapadnom Balkanu, naveo je glavni autor izvješća Asad Alam.
Hrvatska nije obuhvaćena izvješćem, kao ni Slovenija i Turkmenistan, jer nije dostavila nužne podatke Svjetskoj banci. Te zemlje otežavaju pristup podacima i nisu spremne osigurati potpune informacije, stoji u izvješću.
U izvješće su ipak uključena prijašnja predviđanja Svjetske banke o postizanju UN-ovih Milenijskih razvojnih ciljeva prema kojima će Hrvatska do 2015. vjerojatno uspjeti prepoloviti krajnje siromaštvo u odnosu na 1990. te postići ostale ciljeve, među kojima su smanjenje smrtnosti majki i djece, jednakost spolova te suzbijanje prenosivih bolesti.
Prema prvom, i zasad jedinom, izvješću Svjetske banke iz 2001., u Hrvatskoj je 1998. bilo 4 posto siromašnih koji su živjeli na granici siromaštva ili ispod nje, s 4,30 dolara po osobi na dan. Studija je utvrdila da je tada nejednakost u Hrvatskoj bila veća nego u drugim tranzicijskim zemljama i tržišnim ekonomijama te da je jedan od problema bio to što se otvaralo vrlo malo novih radnih mjesta.
Jemcov je rekao da se misija Svjetske banke nalazi u Zagrebu gdje dogovara zajednički rad na budućem izvješću o siromaštvu u Hrvatskoj koje bi trebalo biti dovršeno do kraja 2006.
U izvješću Svjetske banke o siromaštvu i nejednakosti ističe se da je 2003. 153 milijuna ljudi u regiji živjelo s manje od 4,30 dolara dnevno i smatra ih se prije ekonomski ugroženim nego siromašnim.
Većina zemalja smanjila je apsolutno siromaštvo od 2 dolara na dan. Postotak siromašnih povećao se samo u Poljskoj i Gruziji. Najveći postotak siromaštva, 70 posto, ima Tadžikistan, a većina siromašnih živi u velikim zemljama sa srednjim dohotkom poput Kazahstana, Poljske, Rusije i Ukrajine.
Najveća opasnost od siromaštva prijeti mladima, stanovnicima seoskih područja i manjih gradova. Nezaposleni, slabo obrazovani i pripadnici marginaliziranih manjina poput Roma također su ugroženi, navodi se u izvješću. Većina siromašnih, između 60 i 75 posto, zaposleni su odrasli koji nedovoljno zarađuju, i djeca, ističu autori izvješća.
Autori preporučuju reforme poduzetništva, poticanje razvoja poljoprivrede i područja u pojedinim zemljama koja zaostaju.
Do 2007. ekonomski rast izvući će iz siromaštva još 21 milijun ljudi u tom području, ali će oko 40 milijuna i dalje biti siromašno, predviđaju autori izvješća. Upozoravaju na to da neke zemlje, posebno siromašnije države bivšega Sovjetskog Saveza, možda neće ostvariti UN-ov Milenijski razvojni cilj po kojemu bi se prepolovio broj siromašnih do 2015. u odnosu na 1990.