"Hrvatski sabor utvrđuje da je Zakon o zaštićenoj ekološkoj zoni i epikontinentalnom pojasu slovenskog parlamenta ništavan i međunarodno pravno neutemeljen. Hrvatski sabor ističe da donošenje predmetnog zakona predstavlja pokušaj povrede suverenih prava Republike Hrvatske", stoji u Deklaraciji koju je izglasalo 97 zastupnika.
U Deklaraciji se kaže i da se Hrvatski sabor zalaže za razrješenje graničnih prijepora sa Slovenijom miroljubivim putem, u skladu s Poveljom UN-a i odgovarajućim međunarodnim konvencijama.
Hrvatski sabor Deklaracijom zaključuje da se pitanje razgraničenja na moru između Hrvatske i Slovenije treba rješavati pred međunarodnim pravosudnim tijelima, te podržava već poduzete inicijative hrvatske Vlade po tom pitanju.
Svi saborski klubovi koji su sudjelovali u raspravi smatraju da Hrvatski sabor Deklaracijom na dostojanstven i jasan način daje do znanja da će štititi nacionalne interese i državnu suverenost, te da neće prihvatiti nikakve teritorijalne pretenzije na hrvatski teritorij.
Također su istaknuli kako Deklaracija predstavlja čvrstu potporu Hrvatskog sabora Vladi i njezinim inicijativama da aktivno krene u pokušaj međunarodnog rješavanja spora sa Slovenijom oko razgraničenja na moru, te da u tom postupku zadrži inicijativu, budući da je - suglasni su svi klubovi - pravda na hrvatskoj strani.
Svi predstavnici klubova zastupnika pozivali su na miroljubiv, a ne svađalački odnos prema Sloveniji, njegovanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa, ali uz čvrstu zaštitu nacionalnih interesa.
Zastupnici HSP-a i HSS-a naglasili su kako jedini ispravni način rješavanja spora vide u hrvatskoj tužbi Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Zlatko Tomčić (HSS) predložio je da, propadnu li svi arbitražni postupci, Hrvatska prijavi Sloveniju Vijeću sigurnosti UN-a. Kako, naime, drži, izjave slovenskog premijera Janeza Janše da je moguće da neke od članica EU-a ne ratificiraju odluku o pristupanju Hrvatske EU, ili da Slovenija ne mora uvijek biti naklonjena Hrvatskoj - znače da je Slovenija spremna i na pritiske i na ucjene kako bi ostvarila svoje ciljeve.
Zastupnik Tonči Tadić (HSP) rekao je da nije uopće iznenađen odlukom slovenskog parlamenta, koji je, kako podsjeća, za najžešćih topničkih napada srpskih agresora na Maslenicu godine 1993. donio memorandum po kojemu je cijeli Piranski zaljev slovenski.
"Piranski zaljev mitološko je mjesto za svaku garnituru slovenske vlasti, i jasno je da se nikakvim bilateralnim sporazumima ne mogu zaustaviti te nerazumne ambicije, već samo presudom Međunarodnog suda u Haagu", kazao je Tadić, te ocijenio kako je "povijesna ludost " svojedobna odluka Hrvatskog sabora da se hrvatski ekološki pojas ne primjenjuje na zemlje EU.
"To omogućuje slovenskim policijskim čamcima da globe naše ribare u našem pojasu", upozorio je zastupnik HSP-a Tadić.
Za arbitražu kaže da je puno sporija, neizvjesnija i manje pravična od međunarodnog suda te da je moraju platiti obje strane, dok suđenje plaća UN.
Zastupnik Ivan Čehok (HSLS/LS/DC) rekao je kako može razumijeti slovenske aspiracije prema hrvatskom dijelu Jadrana, jer su se, kako je kazao, "i grčki bogovi na Olimpu svađali oko Mediterana", ali da ne može razumjeti "besmisleno" slovensko proglašenje epikontinentalnog pojasa.
"Taj pojas ili imate ili nemate, a Slovenija ga nema. To je kao da ja proglasim da imam deset ruku", rekao je Čehok.
Zastupnik Ivica Maštruko (HNS/PGS) smatra da bi Vlada, ne približe li se Hrvatska i Slovenija dogovoru u razumnom roku, trebala izraditi prijedlog za arbitražu i tako zadržati inicijativu u tom sporu.
Zastupnik Damir Kajin kazao je kako IDS drži da bi najbolje bilo na 10 ili 15 godina zamrznuti dogovor o razgraničenju na sredini Piranskog zaljeva, pa da "graničnu crtu povuku neke buduće političke generacije".
Zastupnik Tonino Picula (SDP) izrazio je nadu da je današnja saborska rasprava jedna od posljednjih rasprava o "kočenju" odnosa između Hrvatske i Slovenije, te da će se "dvije susjedne države ubuduće okrenuti jedna drugoj".