Vjekoslav Kaleb, klasik hrvatske novele, rođen je 27. rujna 1905. u Tisnom, a umro je 13. travnja 1996. u Zagrebu, proživjevši, kako napominje Čorkalo, autorica monografije o Kalebu, dramatične događaje i mijene presudne za hrvatsku povijest 20. stoljeća.
Nakon meteorskoga uspjeha knjige novela "Na kamenju" nastanjuje se u Zagrebu, gdje 1945. postaje članom Društva hrvatskih književnika, obavlja dužnost umjetničkog direktora "Zagreb filma", glavnoga tajnika Matice hrvatske, urednika "Naprijeda", "Republike" i "Hrvatskog kola". Od 1957. u statusu je profesionalnog književnika, a od 1961. redoviti član HAZU-a.
Književni kritičar i znanstvenik Vlatko Pavletić u predgovoru Kalebovim izabranim djelima za Pet stoljeća hrvatske književnosti piše kako Kaleb nije ulazio u književnost postupno, nego u godinama pune stvaralačke zrelosti odmah, zauzevši svoje mjesto na samom vrhu suvremene hrvatske književnosti knjigama novela "Na kamenju" (1940.) i "Izvan stvari" (1942.).
Ivan Goran Kovačić, pišući o Kalebovim novelama 1942., upozorio je kako zgrada naše književnosti "dobiva Kalebovom umjetnošću jedan od onih gotskih tornjića, kojima se velike literature ponose".
Osim nekoliko zbirka novela, Kaleb je objavio romane "Ponižene ulice" (1950.), "Divota prašine", "Bijeli kamen" (1954.), "Bez mosta" (1986.).
U "Telegramu" potpisuje 1960./61. rubriku "Jezik današnji", braneći hrvatski jezik od tuđih nasrtaja. Po njegovu su tekstu snimljeni filmovi "Mala" (1952.), "Divota prašine" (1976.) i televizijska prilagodba humoreske "Trideset konja" (1988.). U dubokoj starosti javio se knjigom pjesama "Kolumbovo jaje ili proze u pjesmi" (1995.). Cijeloga života amaterski se bavio slikarstvom, a 1993. priredio je izložbu.
Po riječima Katice Čorkalo, koja je priredila izbor iz piščeva djela za Stoljeća hrvatske književnosti, opisujući složena ljudska stanja i osjećaje, Kaleb je ostvario djelo prožeto svestranom ljudskošću.
"Ono je slika prostora i vremena darovita empirika koji je vječno aktualan i moderan realist, jer nije preslikavao i oponašao, nego stvaralački oblikovao i osmišljavao", napomenula je Čorkalo.
Po njezinim riječima to ga je učinilo jednom od najzanimljivijih pojava suvremene hrvatske književnosti, piscem koji je utvrđivao njezine estetske vrijednosti, a cjelovitim umjetničkim opusom pridonosio sigurnoj budućnosti.
Zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću Kaleb je 1971. prisiljen na povlačenje iz javnosti. Snažno se angažirao u Domovinskom ratu, oglašavajući se pisanjem, u radioemisijama i na televiziji.
Dobio je Nagradu AVNOJ-a i Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, a u tri uzastopna dana 1995., 25., 26. i 27. rujna, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman odlikovao ga je Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, Redom Ante Starčevića i Spomenicom domovinske zahvalnosti te Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
U povodu stote obljetnice Kalebova rođenja šibenski ogranak Matice hrvatske i općina Tisno priredit će sutra u Tisnom okrugli stol "Književno djelo Vjekoslava Kaleba", a navečer amatersko dramsko društvo izvest će u osnovnoj školi u Tisnom predstavu "Marač nije umro", po istoimenoj Kalebovoj noveli.