Na današnjem predstavljanju polugodišnje publikacije Croatia Economic Outlook, voditelj Istraživanja tržišta HAAB-a Hrvoje Stojić je kazao kako neto izravna strana ulaganja trenutno pokrivaju tek 44 posto deficita platne bilance, dok se ostatak namiruje vanjskim zaduživanjem.
Obzirom na razinu deficita platne bilance, koji je u prvoj polovici ove godine iznosio 4,9 posto BDP-a, Hrvatskoj bi tako kvartalno bilo potrebno 150 do 200 milijuna eura izravnih stranih ulaganja, a ona sada godišnje iznose tek 100 do 150 milijuna eura, rekao je Stojić.
Značaj izravnih stranih ulaganja, dodao je, vidi se i i iz podatka da su izravna strana ulaganja na razini od 4 posto BDP-a činila više od polovice prosječnog rasta BDP-a od 1994. do 2002. godine.
Ipak, kazao je Stojić, usprkos niskoj stopi rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine (od 1,8 posto), postoje razni signali oporavka u drugoj polovici godine.
Među njima je izdvojio rekordni priljev od turizma, koji bi ove godine mogao biti oko 6 milijardi ura, zatim oporavak privatnih i javnih investicija, ali i oporavak europskog gospodarstva koje je najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner.
Tako u HAAB-u procjenjuju da će stopa rasta hrvatskog BDP-a ove godine usporiti na 3,5 posto, primjerice uslijed pada stope rasta osobne potrošnje na 3 do 4 posto nakon petogodišnjeg rasta po 5 posto. No, iduće godine stopa rasta BDP-a ponovno bi trebala ubrzati na 4 posto, rekao je Stojić.
Stojić je kazao i kako u HAAB-u očekuju da će prosječna inflacija u ovoj godini iznositi 3,3 posto, ponajprije zbog rasta cijena nafte, trgovinski deficit dosegnuti iznos id 7,4 milijarde eura ili oko 25 posto BDP-a, dok deficit platne bilance prognoziraju na razini od 4,4 posto BDP-a.
Također, očekuju i da će uslijed snažnog korporativnog zaduživanja, koje čini 36 posto hrvatskog vanjskog duga, ali i još uvijek značajnog 14 postotnog rasta plasmana banaka, vanjski dug Hrvatske na kraju ove godine iznositi oko 24,7 milijardi eura ili 83,2 posto BDP-a.