Po podacima iz primorsko-goranske županijske uprave, još je 13,37 posto ili 142,5 kilometara obalne crte u postupku određivanja pomorskog dobra, a za preostalih 740,89 kilometara taj postupak treba tek započeti.
Postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra na lokalitetima koji su opravdani za gospodarsko korištenje kao što su lučka i izvanlučka područja, plaže ili kampovi Županija provodi oko devet godina.
Od ukupne duljine određenih granica pomorskog dobra najviše je granica pomorskog dobra određeno na izvanlučkim i lučkim područjima: na 55 lokacija luka otvorenih za javni promet, jednoj lokaciji lučkog područja Luke Rijeke, 47 lokacija luka posebnih namjena te 165 lokacija izvanlučkih područja.
Pročelnik županijskog Odjela za pomorstvo, promet i veze Nikola Mendrila napominje kako je utvrđivanje pomorskog dobra i upis u zemljišne knjige dugotrajan, čak i u slučajevima kad je jasno da je riječ o pomorskom dobru. U lukama je situacija posebno složena jer je velik broj nezakonitih upisa prava vlasništva, istaknuo je.
Naime, prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a koncesija na pomorskom dobru može se izdati nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama.
Primorsko-goransko županijsko Poglavarstvo svake godine donosi Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom koji se odnosi na utvrđivanje granica pomorskog dobra u toj županiji.
U 2004. je započeto utvrđivanje granica pomorskog dobra na 23 lokacije, u ukupnoj duljini od 23,6 kilometra, a u 2005. na 10 lokacija ukupne duljine 6 kilometara.
U Primorsko-goranskoj županiji na snazi je 61 koncesija za korištenje pomorskog dobra na državnoj ili županijskoj razini, a Županija za korištenje pomorskog dobra ubire naknadu od 17.000 registriranih brodica na svom području.