Taj bi konzorcij u roku 60 dana od potpisivanja ugovora pred Vladu trebao izići s prijedlogom detaljnog modela nastavka privatizacije hrvatske naftne kompanije, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec, objašnjavajući da je činjenica da je taj konzorcij ponudio najkraće vrijeme za detaljan model bila i jedan od važnijih razloga za njegov izbor.
Ponude za konzultanta podnijelo je šest konzorcija, a u uži su krug ušla tri - predloženi Merill Lynch-RBA, te HSBC-Zagrebačka banka-Intercapital i Citibank-CAIB.
Najvažniji zadaci financijskog savjetnika su, podsjetio je Polančec, rad na novoj procjeni vrijednosti Ine, te predlaganje najboljeg modela nastavka privatizacije, koja predviđa inicijalnu ponudu 15 posto dionica Ine na burzi.
Uz to, financijski savjetnik treba pomoći i u definiranju prodaje pod posebnim uvjetima 7 posto dionica sadašnjim i bivšim zaposlenicima Ine, te prijenos, bez naknade 7 posto dionica u Fond branitelja.
Potpredsjednik Polančec članove Vlade detaljno je izvijestio o radu Povjerenstva za nastavak privatizacije Ine, ističući uz ostalo da je među najvažnijim kriterijima za izbor savjetnika bilo međunarodno iskustvo, iskustvo u EU, jugoistočnoj i istočnoj Europi, prvenstveno u inicijalnoj javnoj ponudi i to posebice u naftnom businessu.
Naglasio je također da su se ponude ocjenjivale po unaprijed definiranim kriterijima, a u toj je ocjeni tehnički aspekt sudjelovao sa 70 posto, a financijski aspekt ponude sa 30 posto.
Svaki od tri ponuđača u užem izboru bio je pozvan i na dodatne prezentacije, a sva tri su, kaže Polančec, nudila i mosni kredit (kojim bi se nadoknadio izostanak prihoda od privatizacije Ine u ovoj godini).
Polančec pritom nije htio govoriti o kojem iznosu mosnog kredita je riječ, kazavši tek da je "dovoljan".
U prvoj fazi privatizacije 25 posto plus jedna dionica Ine prodana je mađarskom MOL-u koji je to platio 505 milijuna dolara.
POTPORA VODOOPSKRBNOM SUSTAVU ISTOČNE SLAVONIJE
Potporu Vlade dobio je i program izgradnje Regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije koji bi riješio probleme vodoopskrbe u tri slavonske županije. Od nadležnih ministarstava Vlada je zatražila pripremu plana sufinanciranja prve faze Programa vrijednog 397 milijuna kuna, a planiran je za razdoblje 2006. do 2010. godine.
Izgradnja tog sustava izuzetno je bitna za područje u kojem tek oko 62 posto stanovništva dobiva vodu iz javnog vodovoda, a svega 19 posto ima zdravstveno ispravnu vodu za piće, istaknuto je na sjednici.
POMOĆ STRADALIMA U NEVREMENU
Dva milijuna kuna Vlada je izdvojila na ime jednokratne pomoći za stradale u nevremenu koje je nedavno pogodilo Brodsko-posavsku županiju.
Zakupnike državnog poljoprivrednog zemljišta u toj, ali i svim drugim županijama koje su pogodile poplave i prepolovile im prinose, oslobodila je plaćanja zakupnine u dijelu koji pripada državi, dakle 25 posto iznosa, te pozvala županije i gradove, odnosno općine da slijede njezin primjer.
ODLUKE VAŽNE ZA LOKALNO GOSPODARSTVO
Vlada je u Brodu donijela i nekoliko odluka važnih za lokalno gospodarstvo. Podržala je sklapanje ugovora između Hrvatskih željeznica i holdinga "Đuro Đaković" o proizvodnji 300 novih teretnih vagona koji bi trebali biti isporučeni u idućoj, u 2007. te u 2008. godinu - model financiranja u idućih mjesec dana trebaju dogovoriti resorna ministarstva, HŽ i holding Đaković.
"Đuri Đakoviću" povjerit će se i proizvodnja borbenog oklopnog vozila pješaštva za Oružane snage RH - Vlada je, naime, odobrila da se opremanje Oružanih snaga RH tim vozilom izuzme od javnog natječaja i povjeri spomenutoj tvrtki.
Nadležna tijela Vlada je zaključkom obvezala da utvrde mogućnost da u idućoj godini počne izgradnja prve faze južne obilaznice Nove Gradiške i spojne ceste Slavonskoga Broda.
Odlučila je i da će se dogradnja i opremanje poliklinike brodske bolnice "Josip Benčević" financirati iz decentraliziranih sredstava brodske županije i to sa po tri milijuna kuna od 2006. do 2008.