Konvenciju, potpisanu u prosincu 2003., u četvrtak je ratificirao Ekvador. Prvi globalni pravni instrument usmjeren protiv korupcije stoga će stupiti na snagu 14. prosinca, devedeset dana nakon tridesete ratifikacije, ističe hrvatski ogranak udruge Transparency International.
Unatoč zadovoljstvu ta je antikorupcijska udruga zabrinuta što je dokument do sada ratificirala samo jedna od gospodarski najuspješnijih zemalja, članica skupine G8. Osim iz grupe najbogatijih Francuska je, uz Mađarsku i jedina članica Europske unije čiji se parlament obvezao na kriminalizaciju korupcije, kazneni progon počinitelja i razvijanje institucija koje će sužavati prostor za njezino pojavljivanje.
No, iako je Konvenciju je do sada ratificiralo tek 30 parlamenata, potpisalo ju je ukupno 129 država, uključujući i sve iz G8.
U preambuli Konvencije navedeno je da ona predstavlja međunarodni odgovor na korupciju kao "nadnacionalni fenomen koji utječe na sva društva i sva gospodarstva, tako da je za njezinu prevenciju i kontrolu krucijalna uspostava međunarodne suradnje".
Predsjednik Transparency International Hrvatske (TIH) Zorislav Antun Petrović "ne baš preveliku gužvu u redu za prihvaćanje Konvencije" tumači velikim obvezama zemljama potpisnicama. Konvencija uključuje mjere prevencije i kriminalizacije korupcije, kao i međunarodnu suradnju na njezinom suzbijanju. Dakle, države bi trebale aktivno surađivati na prikupljanju dokaza, mogle bi zamrzavati bankarske račune i konfiscirati imovinu osoba osumnjičenih za korupciju i izručivati ih zemljama koje ih traže, ističe Petrović.
Osim što je sudjelovala u njezinoj izradi, Hrvatska je Konvenciju prihvatila na samom početku i ratificirala kao 14. država.
Prema zadnjem istraživanju TIH-a, objavljenom u svibnju, čak 89,1 posto građana smatra da je korupcija u Hrvatskoj raširena ili jako raširena. "Građani smatraju da Hrvatska gubi bitku s korupcijim", kaže Petrović.
Najkorumpiranijim profesijama Hrvati smatraju liječnike i ravnatelje bolnica, šefove vladinih agencija i zavoda i službenike lokalnih vlasti. Među najkorumpiranijim institucijama prepoznati su sudstvo, zdravstvo i lokalna vlast.
Kao najnegativniju osobinu političara anketirani su izdvojili uskraćivanje informacija o radu tijela javne vlasti, a na ljestvici omraženih karakteristika slijede tajenje informacija, sukob interesa te neprijavljivanje imovine.