Pleština je na konferenciji za novinare u MVPEI-ju posebno zahvalila zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je omogućio moralnu, logističku i financijsku potporu za održavanje ovog susreta.
Na konferenciji je sudjelovao i Bandić koji je istaknuo da je Hrvatska, kao potpisnica Konvencije, prepoznala problematiku i preuzela odgovornost za rješavanje tog problema i njegovih posljedica.
Kako je kazao Bandić, Zagreb je prije četiri godine izdvojio milijuna kuna za razminiravanje područja istočne Slavonije, a taj su primjer nakon njega slijedili i drugi gradovi.
Važno je što se ovaj sastanak održava u regiji jer su sve zemlje regije potpisnice konvencije i same pogođene tim problemom (BiH, SiCG, Albanija, Makedonija), istaknula je Pleština.
Otavska konvencija je instrument međunarodnog prava za rješavanje tog problema, kazala je Pleština dodavši da je ona sveobuhvatna što znači da se bavi rješavanjem budućih stradanja putem zabrane, ali i rješavanjem aktualnih problema uzrokovanih protupješačkim minama. Prema njenim riječima, do sada ju je potpisalo 146 zemalja.
Pleština je rekla da je u Hrvatskoj oko 1.150 četvornih kilometara minsko sumnjivo područje i to najviše u istočnoj Slavoniji i zadarskom zaleđu.
Pleština je pojasnila da veličina područja koja se mjesečno razminiravaju ovise o financijskim sredstvima, te da je to negdje između 25 i 28 četvornih kilometara. Dodala je i da je u Hrvatskoj od mina do sada stradalo oko 1.875 osoba, od kojih je 410 poginulih dok su ostali lakše ili teže ozlijeđeni.
Hrvatska je odmah ispunila i jednu vrlo važnu odredbu konvencije - uništavanje 10.000 uskladištenih mina.
Otavska konvencija je potpisana 1997. godine nakon pregovora u Oslu. Svrha konvencije je zaustavljanje patnji i stradanja uzrokovanih protupješačkim minama koje se može ostvariti kroz četiri cilja: prihvaćanje zabrane protupješačkih mina, čišćenje miniranih područja i pružanje pomoći žrtvama. Sve država potpisnice preuzele su pravne obveze potpisivanjem konvencije i moraju u roku od četiri godine uništiti zalihe protupješačkih mina, identificirati minirana područja i očistiti ih u roku do deset godina od usvajanja konvencije te moraju pružiti pomoć žrtvama.
Na sastanku u Zagrebu trebalo bi se okupiti oko 600 izaslanika iz svih država stranaka Konvencije, a kao promatrači i predstavnici drugih država i mjerodavnih organizacija.