"Nova crta podjele Europe više ne prolazi Berlinom ali je skrenula prema istoku, na ukrajinsku granicu i prolazi državama Balkana, koje su isključene", kazao je Schomburg u razgovoru za francusku novinsku agenciju France Presse.
Za ovog suca, rođenog nakon Drugog svjetskog rata u tadašnjem britanskom sektoru Berlina, oženjenog za Dankinju koja radi u Grčkoj, a on sam je između ostaloga radio u BiH, Ukrajini i Moldaviji, podjela stvorena granicama EU je bolna.
"Žao mi je da sam vidio toliki broj mladih opredjeljenih za demokraciju koji se osjećaju isključeni iz Europe jer žive iza tog novog zida", stvorenog da bi se zaštitio klub 25, tvrdi ovaj 57-godišnjak.
Budući da je i sam živio u zemlji koju je zid dijelio na istok i zapad, u Europi koja je tada bila podijeljenja Željeznom zavjesom, Wolfgang Schomburg duboko vjeruje u ideje Vijeća Euope koje broji 46 zemalja članica.
"Unutar Vijeća Europe, sve zemlje Europe, uključujući i države nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza, rade zajedno. Ne nameću im se odluke", ističe njemački sudac.
Schomburg je izrazio žaljenje što Europa nije znala sama osnovati Europski sud za suđenje ratnim zločinima počinjenim na europskom tlu, u bivšoj Jugoslaviji, devedesetih godina prošlog stoljeća. Ti sukobi, koji su se dogodili na samo nekoliko sati udaljenosti od Berlina, Rima ili Pariza, ostavili su za sobom više od 200.000 mrtvih.
ICTY je konačno osnovao UN, a na tom sudu u Den Haagu sude suci iz čitavoga svijeta.
"To je bilo europsko pitanja i bilo je puno lakše imati europske suce", ocijenio je.
Budući da je i on sam član žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR), priznao je da je teško suditi u tako različitom kulturološkom okruženju.
"Govor tijela, strategije obrane, su ponekad teško razumljive za nekoga izvana, ili je na primjer sucu teško ocijeniti kredibilitet svjedoka, što je od osnovne važnosti", istaknuo je.
Jedna njegova suradnica s ICTY-a ocijenila je da Schomburg radi "s impresivnom ozbiljnošću". Sam Schomburg priznaje da ponekad na godišnji odmor nosi dio spisa koji pokrivaju čitav zid njegova ureda.
Biti Nijemac pozvan da sudi za najteže ratne zločine počinjene u Europi od razdoblja nacizma, samom Schomburgu nije predstaljalo problem.
Samo jedan optuženi, srpski ultra-nacionalist Vojislav Šešelj, žalio se da "osjeća smrad koncentracijskih logora" kada bi ušao u sudnicu, iako ga je sudac Schomburg oslovljavao s "Dr. Šešelj", podsjećajući da je optuženi doktor prava.
"Bio sam šokiran...moj djed bio je protivnik nacističkog režima, zatim se usprotivio sovjetskim komunistima i umro je u logoru Sachsenhausen", kazao je, te na trenutak zašutio. Suočen sa slučajevima mučenja i "etničkog čišćenja", želio je u svojim presudama podsjetiti i na osobne sudbine žrtava, ističući da iza svake žrtve "stoji jedan otac ili muž".
Schomburg priznaje da ga sudbine nekih žrtava ponekad proganjanju u snovima.