FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

D&B: kreditni rejting Hrvatske i dalje nepromijenjen

ZAGREB, 9. rujna 2005. (Hina) - Hina- Financijski sevis
ZAGREB, 9. rujna 2005. (Hina) - Hina- Financijski sevis

D&B: kreditni rejting Hrvatske i dalje nepromijenjen

Kreditni rejting Hrvatske za rujan, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, odnosno DB4d - umjerenog rizika za ulaganja, a ovog je mjeseca profil rizičnosti obilježen rebalansom proračuna, a posebice predviđanjima manjeg priljeva prihoda od privatizacije.

U izvješću D&B-a, kojeg danas prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, podsjeća se da je rebalansom hrvatskog državnog proračuna u srpnju ove godine postavljena ciljana razina fiskalnog deficita od 4,2 posto BDP-a, usprkos prvotnim najavama da će deficit, u skladu s odredbama stand-by aranžamana s MMF-om, u ovoj godini biti smanjen na 3,7 posto BDP-a.

Nova ciljana razina fiskalnog deficita, kažu u D&B-u, puno je bliža njihovim očekivanjima od 4,3 posto BDP-a, iako nekoliko pokazatelja u posljednje vrijeme ukazuje da su ta očekivanja "možda optimistična".

Naime, da bi dostigla ciljani deficit, navodi se u izvješću, Vlada je morala preraspodijeliti oko milijardu kuna proračunskih sredstava, uglavnom sredstava namijenjenih za mirovine i plaće. To ujedno, drže analitičari D&B-a, ukazuje i na očekivanje Vlade da će ovogodišnji prihodi od privatizacije biti manji od planiranih 4,5 milijardi kuna.

Na smanjena očekivanja, dodaju, utjecala je usporena dinamika privatizacija, koja je među ostalim posljednica i suzdržanosti investitora zbog odgađanja početka pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Ipak, naglašava se, rebalans proračuna podržao je i MMF, što ukazuje da su njime predložene reforme u skladu s ciljem postupnog smanjenja fiskalnog deficita.

Stoga analitičari D&B-a očekuju da će se hrvatski fiskalni deficit u idućoj godini ipak sniziti, i to na 3,8 posto BDP-a, iako izražavaju uvjerenje da će nužno smanjenje državnih potpora te svođenje troška mirovinskog i zdravstvenog sustava na održiviju razinu biti teško.

Među 25 ocijenjenih zemalja regije, Hrvatska se nalazi na 11. mjestu, jedina s ocjenom DB4d umjerenog rizika za ulaganja, dok su ispred nje s ocjenom DB4c Bugarska i Rumunjska.

Na čelu liste je Slovenija, sa ocjenom DB2c malog rizika za ulaganja, dok je na začelju te liste pet država s ocjenom DB6d - vrlo visokog rizika - Bjelorusija, BiH, Tadžikistan, Turkemnistan i Uzbekistan.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙