Državni tajnik za promet Dražen Breglec kazao je na konferenciji za novinare da su zatražili da se broj tranzitnih i bilateralnih dozvola za cestovni prijevoz roba preko Austrije uskladi sa hrvatskim potrebama, pa će stoga inicirati poboljšanja na području tih dozvola. Izrazio je nadu da će se uspjeti naći kompromis između dvije zemlje oko tog pitanja, ali nije želio precizirati kolike su hrvatske potreba i kada bi se o tome moglo odlučiti.
Austrija je Hrvatskoj dala 25 tisuća tranzitnih dozvola, 15.500 bilateralnih dozvola i pet tisuća dozvola za prijevoz građevinskog materijala, rekao je Breglec.
Kukacka je iznio opći stav austrijske vlade koja što više prometa sa cesta želi preusmjeriti na željeznicu i unutrašnju plovidbu. Dodao je da je austrijska vlada dosta restriktivna i suzdržana u dodjeli tih dozvola prema zemljama nečlanicama EU, jer zbog intenzivnog transporta postoji otpor stanovništva prema cestovnom transportu.
Državni tajnik za more Branko Bačić kazao je da su Kukacku upoznali sa planovima hrvatske vlade u cestogradnji, posebice na paneuropskom X koridoru. Rekao je da će radovi na hrvatskom dijelu Xa koridora, od Graza preko Maribora i Macelja do Zagreba, biti gotovi u travnju 2007. za što je naročiti interes oko stanja na tom dijelu iskazivala austrijska strana.
Kukacka je iznio zalaganje Austrije da se dijelovi tog koridora od Maribora do Zagreba što prije izgrade, kazavši da će Austrija i Hrvatska zajednički nastupiti prema Sloveniji da ubrza gradnju svog dijela tog koridora.
Austrija je naročito zainteresirana za pitanja unutarnje plovidbe i kada iduće godine preuzme predsjedanje EU izradit će temeljni dokument za izradu strategije pomoću koje će se izvoditi projekti vezani za unutarnju plovidbu, rekao je Kukacka. Dodao je da time žele povezati sve podunavske zemlje, uključujući i Hrvatsku, pa su stoga naši predstavnici pozvani na Europski kongres o unutarnjoj plovidbi sredinom veljače 2006. na kojem će moći predstaviti svoje projekte.
Bačić je rekao da su od Austrije, koja od iduće godine predsjeda EU, zatražili da im pomogne u uključivanju projekata modernizacije riječnih luka od državnog značaja, prvenstveno vukovarske luke u predpristupne fondove EU.
Dodao je da bi im austrijski stručnjaci pomogli svojim iskustvom u izradi analize troškova i dobiti i sličnih dokumenata potrebnih u takvim projektima. Austrijska strana također bi prenijela hrvatskoj strani iskustvo i znanje stečeno u uvođenju informacijskog sustava na rijeci Dunav, koje bi Hrvatska mogla iskorisiti na rijeci Savi. Također može pomoći Hrvatskoj u ostvarenju projekata na izgradnji riječnih putova i riječnih luka, dodao je.
Za projekte prve fazu modernizacije četiri hrvatske riječne luke od državnog značaja do 2010. godine treba oko 132 milijuna eura. Tako samo za vukovarsku luke treba između 60 i 70 milijuna eura, za sisačku pet milijuna eura, za slavonskobrodsku 19 milijuna eura, a za osječku luku 38 milijuna eura. Napomenuo je da su interes za financiranje tih projekata već iskazale Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.