Komentirajući potpisivanje ugovora, glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Marina Halužan ističe kako je neupitno utvrđeno da se to odmaralište na Jakljanu nalazi na pomorskom dobru, da je jedina mogućnost davanje tog prostora u koncesiju, ali ne i mijenjanje vlasnika, koji je isključivo Republika Hrvatska.
Kako su izvijestili iz JLH, ta se tvrtka ugovorom o kupoprodaji s Direkcijom za imovinu obvezala ugovornu cijenu u iznosu od šest milijuna eura uplatiti u roku od 30 dana.
Iz tvrtke JLH-a dodaju i da njihovi pravni savjetnici nastavljaju s aktivnostima kako bi se realizirali planovi JLH-a za projekt Jakljan.
Direkcija za imovinu Republike Srbije prošlog je petka, 19. kolovoza, odabrala JLH kao najboljeg ponuditelja za kupnju nekretnina na Jakljanu, a iz JLH-a su tada najavili da će u svim budućim aktivnostima vezanim uz taj natječaj i nekretnine na otoku Jakljanu poštovati sve važeće zakonske propise Republike Hrvatske.
Komentirajući potpisivanje ugovora, glasnogovornica Ministarstva mora Marina Halužan u telefonskoj je izjavi za Hinu podsjetila na Uredbu hrvatske Vlade o određivanju granica pomorskog dobra iz 1999., a po kojoj je veći dio otoka Jakljan ušao u pomorsko dobro, zajedno sa spornim odmaralištem.
Stoga se nekretnine na tom otoku, ističe, ne mogu nikome prodati, nego se samo može dodijeliti koncesija.
Problem je što nakon toga utvrđivanja i te Uredbe, granice pomorskog dobra za Jakljan nisu provedene kroz zemljišne knjige, a što, kaže Halužan, trebaju učiniti nadležne institucije.
Ističe i da je Ministarstvo o tome zakonskom ograničenju sredinom kolovoza ove godine, nakon što se saznalo za natječaj za nekretnine na Jakljanu, obavijestilo Državno odvjetništvo, Ministarstvo pravosuđa i Hrvatski fond za privatizaciju (HFP).
Neupitno je utvrđeno, kaže Halužan, da se to odmaralište na Jakljanu, čiju je prodaju u srpnju oglasila Direkcija za imovinu Republike Srbije, nalazi na pomorskom dobru.
Jedina mogućnost na pomorskom dobru koje obuhvaća i nekadašnje dječje odmaralište, jest, ponavlja, davanje tog prostora u koncesiju, ali ne i mijenjanje vlasnika, koji je isključivo Republika Hrvatska.
Da je hrvatska država vlasnik te nekretnine i da se nitko, čak ni u slučaju prodaje, ne može upisati kao njezin vlasnik, ističe i glasnogovornik HFP-a Vedran Kukavica.
Podsjetio je da se zadnjih deset godina (od 1995.) tim nekretninama na Jakljanu služila Udruga Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne iz Širokog Brijega, temeljem desetogodišnjeg ugovora o zakupu s HFP-om, koji je istekao 1. kolovoza.
Kukavica podsjeća i na 2002., kada je Upravni odbor HFP-a donio odluku da se imovina bivših jugoslavenskih tvrtaka ne smije ni prodavati ni nanovo iznajmljivati dok se ne promijene zakonski propisi koji to omogućuju.
HFP od tada, kaže, nije prodao ni jednu nekretninu, nije produžio ni jedan ugovor o najmu te nije potpisao ni jedan novi ugovor o najmu takve imovine, te dodaje da je slobodno odnosno neprodano još takvih 91 nekretnina, među kojima su i one na Jakljanu.