WASHINGTON - Hrvatska i SAD najnovijim intenziviranjem kontakata rade na daljnjem jačanju međusobnih dobrih odnosa, rekla je u četvrtak hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović. "Odnosi između Hrvatske i SAD-a su dobri, oni su u stalnom usponu i ono što je iznimno bitno je da prošlotjedni posjet premijera i moj ovotjedni posjet demonstriraju da želimo dalje vrlo konkretno raditi na razvoju odnosa", rekla je Grabar Kitarović hrvatskim novinarima govoreći o američko-hrvatskim odnosima. Ona će se u petak sastati s američkim podtajnikom za političke poslove Nicholasom Burnsom, trećim čovjekom State Departmenta. "To je za nas iznimno važan nastavak komunikacije kako bismo razgovarali o pitanjima bilateralne suradnje, ali isto tako i o suradnji u rješavanju pitanja u jugoistočnoj Europi, odnosno trajne stabilizacije i integracije Hrvatske i ostalih država u jugoistočnoj Europi u transatlantske integracije, EU i NATO", rekla je. Ona je kazala da bi se trebalo razgovarati i o suradnji na rješavanju globalnih prijetnji sigurnosti u okviru multilateralnih organizacija i inicijativa. Sjedinjene Države su u prošlosti izražavale želju da Hrvatska potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), te da se vojno angažira u Iraku, što Hrvatska odbija učiniti. Upitana da li je Hrvatska spremna udovoljiti tim željama SAD-a, Grabar Kitarović je rekla da "u odnosima s bilo kojom državom, pa tako i SAD-om, Hrvatska prije svega vodi računa o svojim nacionalnim interesima".
ZAGREB - Supruga odbjeglog bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića pozvala je u četvrtak svog muža "iz sveg srca" da se preda Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koji ga je optužio za genocid, u intervjuu objavljenom na bosanskosrpskoj televiziji. Bolno je i teško što te to molim, ali te svim srcem i svom dušom zaklinjem da se predaš ICTY-ju, rekla je Ljiljana Zelen Karadžić u obraćanju svom suprugu koji se nalazi u bijegu posljednjih deset godina. Bit će to žrtva za nas i za našu obitelj. U nadi da si živ i da možeš samostalno odlučiti, molim te da doneseš tu odluku i da to učiniš za sve nas, rekla je na rubu plača, ruku sklopljenih kao na molitvu. Radovan Karadžić je u bijegu otkako ga je ICTY 1995. optužio za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog njegove uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
MOSTAR - Zapovjednik mirovnih snaga EU-a u BiH (EUFOR) general David Leakey izjavio je u četvrtak navečer kako nije iznenađen pozivom Ljiljane Karadžić svom suprugu, haškom bjeguncu Radovanu Karadžiću, da se preda kako bi odagnao pritisak kojem je izložena cijela obitelj. General Leakey je u intervjuu TV BiH rekao kako je međunarodna zajednica pojačala pritisak na vlasti kako bi se Karadžić predao. "Međunarodna zajednica vrši pritisak i na Karadžićevu obitelj, ne da bi osramotila tu obitelj, nego da bi pomogla ljudima u BiH", rekao je Leakey. Dodao je kako je Karadžićev odlazak u Den Haag u interesu njegove obitelji, BiH u cjelini, ali i regije jer odgovornost za to snosi i Srbija i Crna Gora. Leakey je nekoliko puta ponovio da je Karadžić napustio svoju zemlju ali nije precizirao gdje bi se mogao nalaziti. "Karadžić je za svoje skrivanje odnio desetine milijuna konvertibilnih maraka koje troši za svoje osiguranje i stil života. On je sramota za svoju zemlju jer bi taj novac trebao biti korišten za plaće i mirovine", kazao je Leakey.
MOSTAR - Na području odgovornosti EUFOR-a Jugoistok, koje obuhvaća Sarajevo i jugoistočna područja BiH do granice s Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom, pripadnici europskih postrojba premetnuli su u četvrtak sjedišta zaštitarskih tvrtki i zaplijenili 20 kilograma eksploziva te veći broj pušaka, streljiva, ručnih granata, protutenkovskih mina i spremnika, priopćio je Ured za informiranje te EUFOR-ove višenacionalne operativne postrojbe čije je zapovjedništvo u Mostaru. U priopćenju se ističe da je zaplijenjen materijal i dokumentacija zaštitarskih tvrtki. EUFOR je izveo akciju u sjedištu zaštitarske tvrtke "Puma" u Mostaru i u njezinim ispostavama u Čapljini, Širokom Brijegu, Stocu, Bivoljem Brdu i Strancu. Istodobno je izveo premetačinu i u zaštitarskoj tvrtki "Sword" u Sarajevu. "S obzirom na prirodu posla, te agencije (zaštitarske) imaju širok spektar vatrenog oružja. S tim u vezi, EUFOR ima legitiman interes nadzora kako bi bio siguran da se one ponašaju u skladu s Daytonskim sporazumom i bosanskim propisima o posjedovanju vatrenog oružja", ističe se u EUFOR-ovu priopćenju.
WASHINGTON - Sjedinjene Države ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad sudjelovao u otmici Amerikanaca u Teheranu 1979., i je li imao kakvu ulogu u tom slučaju, izjavio je u četvrtak glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan. "Znamo da je bio među čelnicima studentskog pokreta koji su organizirali napad na veleposlanstvo i otmicu Amerikanaca. No i dalje istražujemo kako bismo doznali je li bio među otmičarima", istaknuo je McClellan na konferenciji za tisak. "Rekao sam već da nikoga ne bi iznenadilo da je bio umiješan u takav pothvat, s obzirom na narav iranskog režima", dodao je McClellan. Bivši taoci u američkom veleposlanstvu u Teheranu ustvrdili su da je Mahmud Ahmadinedžad, koji je u lipnju izabran za predsjednika, bio jedan od glavnih sudionika otmice koja je trajala 444 dana, između 1979. i 1981.
LONDON - Mladom Brazilcu kojeg je londonska policija greškom ubila 22. srpnja viza je bila istekla, a žig u putovnici bio je po svojoj prilici krivotvoren, doznaje se u četvrtak od britanskog ministarstva unutarnjih poslova. Žig kojim se žrtvi dopušta neograničen boravak u zemlji "nije bio u uporabi" u useljeničkoj službi u trenutku kada je viza bila izdana, istaknuo je glasnogovornik ministarstva. Jean Charles de Menezes (27), električar, ubijen je s osam hitaca na postaji podzemne željeznice. Ustrijelili su ga policajci koji su vodili istragu o atentatima od 7. i 21. srpnja i koji su provodili naputak "pucaj u glavu" koji je odobrio Scotland Yard zbog straha od samoubilačkih atentata.
WASHINGTON - Američka muslimanska zajednica proglasila je u četvrtak fetvu protiv terorizma, želeći se ograditi od ekstremističkih pokreta koji su doveli do atentata u Londonu. Muslimanski poglavari su fetvu - prvu koja je objavljena u SAD-u - uglavnom namijenili mladim muslimanima, upozoravajući ih da će sagriješiti protiv Boga ako prihvate terorizam. Islamski vjerski zakon koji prihvaćaju glavne muslimanske skupine u Americi ističe da su samoubilački atentati "haram" (zabranjeni) i da onaj tko izvodi "te barbarske čine nije mučenik, već zločinac." Fetva koja je objavljena na konferenciji za tisak u Washingtonu potvrđuje spremnost američkih muslimana da se distanciraju od ekstremizma koji je odgovoran za atentate u londonskom javnom prijevozu, s ciljem da spriječi svaki sličan pokušaj mladih američkih muslimana.
DUBLIN - Odluka Irske republikanske armije (IRA) o prekidu oružane borbe označava "novo razdoblje za Sjevernu Irsku" i "ohrabrujuću inicijativu", izjavio je u četvrtak vođa njezina političkog ogranka Sinn Feina Gerry Adams, prenose agencije. "Na nama je golema odgovornost da iskoristimo ovaj trenutak kako bismo irsku slobodu pretvorili u stvarnost. Ova je odluka izravan izazov i pripadnicima Demokratske unionističke stranke (radikalnoj protestantskoj stranci Iana Paisleya) da ostavi prošlost za sobom i angažira se na uspostavi mira", rekao je Adams novinarima, prenosi France presse.
WASHINGTON - Bijela kuća je u četvrtak izrazila zadovoljstvo zbog odluke Irske republikanske armije (IRA) da prekine "oružanu borbu" protiv britanske krune. "Zadovoljni smo zbog izjave IRA-e o prekidu oružane borbe. To je važna i možda povijesna izjava", rekao je službeni predstavnik Bijele kuće Scott McClellan u priopćenju.
Istaknuo je da to u očima američke uprave znači da "IRA i njezini članovi više neće biti u vezi s paravojnim organizacijama i stranim teroristima". "Izjavu IRA-e trebaju pratiti koraci koji potvrđuju čvrstu odlučnost republikanskog pokreta u korist pravne države i odustajanje od svih paravojnih i kriminalnih čina", dodaje se u priopćenju.
NEW YORK - Jemenski imam optužen da je financirao palestinsku islamističku organizaciju Hamas i terorističku mrežu al-Qaidu, osuđen je u četvrtak na 75 godina zatvora na saveznom sudu u New Yorku. Mohamed Ali Hassan al-Moayad (57) osuđen je i na novčanu kaznu od 1,25 milijuna dolara. Moayad, imam glavne džamije u Sani i njegov pomoćnik Mohammed Yahya Zayed uhićeni su u Frankfurtu u Njemačkoj u siječnju 2003. u okviru operacije FBI-ja, američke savezne policije, a zatim su izručeni SAD-u. "Oni koji financiraju terorističke akcije i zabavljaju se ubijanjem nedužnih žrtava ne razlikuju se od onih koji prave bombe i nose ih u naprtnjačama", izjavila je glavna tužiteljica u postupku Roslynn Mauskopf nakon izricanja presude.