Godišnji rast inozemnog duga od 2,3 milijarde eura krajem ovogodišnjeg svibnja, ocjenjuje RBA, dominatno je posljedica povećanja inozemnog duga poslovnih banaka (za 1,4 milijardu eura) te ostalih sektora odnosno nefinancijskih trgovačkih društva, nebankarskih financijskih institucija i stanovništva (958 milijuna kuna).
I na mjesečnoj razini inozemni dug nastavio je rasti, pa je tako u odnosu na kraj travnja bio viši za 492 milijuna eura, a to je također posljedica porasta zaduživanja spomenuta dva sektora na inozemnim tržištima.
Ostali sektori imaju kontinuirani i pravilan trend rasta svojih obveza prema inozemstvu od rujna 2004. godine, što je uočeno i u promatranom mjesecu kada je dug sa 6,17 milijardi eura krajem travnja porastao na 6,34 milijarde eura.
Nešto manje od 65 posto mjesečnog rasta (ili 95 milijuna eura) odnosi se na potraživanja na osnovi dugoročnih kredita prema ostalim sektorima.
Promatrano po sektorima dužnika dug poslovnih banaka najviši je te je i u svibnju treći mjesec za redom s mjesečnim rastom od 147 milijuna eura pridonio ukupnim kretanjima dosegnuvši pritom 8,3 milijarde eura.
Sa tim kretanjima u svibnju 2005. struktura udjela pojedinih sektora u ukupnom inozemnom dugu tek se blago promijenila. Blagi pad udjela (sa 29,2 na 29 posto) i ovaj mjesec zabilježila je država, a takva kretanja, ocjenjuju u RBA, nastavit će se i narednih mjeseci.
Ostali sektori s ukupnim udjelom od 26,7 posto polako se približavaju razini inozemnog duga države.
Najviši udio u inozemnom dugu i dalje imaju banke, 35 posto, navodi u analizi RBA.