Čak 204 poginula bili su mlađi od 30 godina - 73 poginula bilo je u dobi od 20 do 24 godine, njih 69 doživjelo je dob od 15 do 19 godina, a 62 poginula pripada skupini od 25 do 29 godina. Uglavnom je riječ o muškarcima koji su stradali u automobilu.
Lani su u prometnim nesrećama ukupno poginule 674 osobe, 79 manje nego 2003., pri čemu je čak 80 posto poginulih muškaraca, a 20 posto žena.
Najviše osoba poginulo je u prijevoznom sredstvu (519 ili 77 posto), a uglavnom su ginuli u lipnju, najmanje u veljači.
Pješaci u ukupnom broju poginulih sudjeluju s 14 posto (95), najviše ih je smrtno stradalo u prosincu, a najmanje u rujnu.
Po broju poginulih prednjači Grad Zagreb (88), a slijede Splitsko-dalmatinska (62) i Zagrebačka županija (50). Najmanje je poginulih imala Ličko-senjska županija, njih deset.
Promatrajući četverogodišnje razdoblje od 2000. do 2003., u prometnim su nesrećama poginule 2.782 osobe, od čega više od 90 posto njih u dobi do 75 godina.
Na taj je način zbog prerane smrtnosti, prije navršenih 75 godina, što je prosječna životna dob u Hrvatskoj, potencijalno izgubljeno 88.525 godina života. Muška populacija izgubila je više od 72 tisuće godina života.
Stopa potencijalno izgubljenih života (SPYLL) pokazuje da se godišnje gubi više od 500 godina života na sto tisuća stanovnika.
Od 2000. do 2003. ukupno su izgubljene 2.133 godine života na svakih sto tisuća stanovnika, uz izračunati gubitak od čak 3.546 godina na sto tisuća muškaraca i 767 godina na isto toliko žena, sve zbog zbog prerane smrti prouzročene prometnom nesrećom.