Nastavljeni rast poduprt će povoljni uvjeti financiranja, pri čemu se očekuje tek blagi rast dugoročnih kamatnih stopa, ističe se u izvješću.
"Razlika u odnosu na rast u SAD-u i ostalim važnijim industrijskim zemljama ipak će u 2005. porasti a umjerene prognoze rasta u zapadnoj Europi i dalje su u suprotnosti u odnosu na nastavljen ekonomski dinamizam u istočnoj Europi i ZND-u", konstatira UNECE.
U SAD-u bi realni BDP u 2005. trebao porasti u prosjeku za 3,5 posto, što je jedan postotni bod manje nego u 2004. Budući da SAD i dalje funkcionira kao "lokomotiva" svjetskog gospodarstva s obzirom na slabu domaću potražnju u ostalim razvijenim gospodarstvima, veliki deficit u američkoj platnoj bilanci dodatno će se pogoršati, prognoziraju autori izvješća.
U prvoj polovini 2005. pojačani su rizici koji bi mogli ugroziti navedene pozitivne trendove, upozorio je UNECE, ukazujući u tom kontekstu na tržište nafte, proširivanje globalnih vanjskih neravnoteža, iznenadni oštar zaokret trenda rasta cijena nekretnina u mnogim zemljama i veći od očekivanog rast dugoročnih kamatnih stopa u odnosu na aktualne, neuobičajeno niske razine.
UNECE je ponovno snizio prognoze rasta BDP-a u eurozoni na samo 1,3 posto u odnosu na 1,7 posto, prognoziranih u siječnju. Nastavljeni rast cijena nafte u 2005. smanjio je kupovnu moć domaćinstava koja je ionako na niskoj razini zbog neizvjesnosti u vezi sa zapošljavanjem i utjecaja pooštrene globalne konkurencije. Izvoz su kočili preostali efekti jakog eura i slabiji rast globalne potražnje, dodaju autori izvješća.
Najnovije slabljenje eura tek je djelomično amortiziralo veliku aprecijaciju u odnosu na dolar u razdoblju od početka 2002. i pozitivno će utjecati na gospodarske aktivnosti u eurozoni ako u međuvremenu ne dođe do promjene trenda, zaključuje UNECE.
U 2005. bit će nastavljen trend povećavanja ionako znatne razlike u stopama rasta u 12 članica eurozone a prosječne će se vrijednosti za cijelu eurozonu smanjivati zbog slabosti tri najveća gospodarstva. Tako bi realni BDP trebao u Italiji u najmanju ruku stagnirati dok bi u Njemačkoj i Francuskoj trebao tek umjereno porasti, za 0,9 odnosno 1,6 posto.
Kratkoročne prognoze za nove članice Europske unije iz srednje Europe i Baltika i dalje su općenito povoljne pa će u 2005. i 2006. prosječna stopa rasta za te dvije regije i stope rasta BDP-a pojedinih članica vjerojatno ponovno biti znatno više od onih u starim članicama EU.
Najvišu stopu rasta BDP-a među novim članicama trebale bi po prognozama UNECE-a u 2005. ostvariti Litva, 5,8 posto, i Estonija, 5,7 posto, dok je najniža stopa prognozirana za Maltu, 1,7 posto.
Prosječna stopa rasta BDP-a u svim novim članicama trebala bi u 2005. iznositi 4,2 a u 2006. 4,4 posto, predviđa UNECE.