Samo je mali dio od nekoliko milijardi dolara obećanih za obnovu stvarno potrošen, i to zbog straha od podmićivanja i nenamjenskog trošenja novca te zbog pokušaja pobunjenika da spriječe oživljavanje gospodarstva.
"Imamo problema s korupcijom, i to moramo shvatiti kao ozbiljnu prijetnju", rekao je irački ministar planiranja Barham Salih.
Predstavnici 60-ak zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući i neke zemlje koje su se protivile američkome napadu na Irak, okupili su se u ljetovalištu na Mrtvome moru. To je treća donatorska konferencija u posljednje dvije godine, nakon onih u Madridu i Tokiju, gdje je prikupljeno 14 milijardi dolara.
"Konferencija će ubrzati dotok novca i pokazati da se donatori drže obećanja koja su dali u Madridu", rekao je irački ministar financija Ali Allawi.
Kao znak da bi pomoć mogla stizati mnogo lakše no dosad, predstavnici Svjetske banke objavili su da je ta međunarodna financijska institucija Iraku za infrastrukturne projekte odobrila zajam od 500 milijuna dolara s počekom od deset godina.
Irak je na konferenciji predstavio projekte obnove za koje traži financiranje u dokumentu pod zajedničkim nazivom Nacionalna strategija razvoja, koji daje pregled najvećih potreba.
Irački dužnosnici ustvrdili su kako njihova zemlja sada može bolje rasporediti pomoć koja stiže budući da se bori protiv korupcije. Također su pozvali donatore da otvore urede u Iraku umjesto da pomoć šalju i raspoređuju iz sjedišta izvan te zemlje.
Manji dio od 14 milijardi dolara pomoći koja je stigla od mnogih država, osim SAD-a, dosad je potrošeno. Sjedinjene Države za Irak su izdvojile više od 18 milijarsi dolara, ali projekti financirani tim novcem sporo napreduju jer se dobar dio tog novca troši na sigurnost.
Tek je nekoliko stotina milijuna dolara koji su stigli izvan SAD-a dosad potrošeno u Iraku, uglavnom za potrebe škola i izobrazbu vladinih službenika u inozemstvu.
Obnova kasni, a temeljni infrastrukturni projekti, poput elektroopskrbe, vodovoda i sustava odvodnje, davno su trebali biti završeni.