Uz ugledne sudionike i njihove govore, skup u Potočarima obilježiti će i izostanak najodgovornije osobe za procesuiranje počinitelja najtežeg ratnog zločina u Europi od 1945. - glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte - kao i razlozi njezinog nedolaska.
Tužiteljica je objavila da neće sudjelovati na komemoraciji iz prosvjeda što su glavnooptuženi za genocid, bivši politički i vojni čelnik RS, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, još uvijek u bijegu.
"Tužiteljica se ne može suočiti sa žrtvama kada se Karadžiću i Mladiću dopušta da ostanu nekažnjeni 10 godina nakon što su optuženi od ICTY-a. Nedopustivo je i sramotno da dvojica najodgovornijih za srebrenički genocid nisu izvedeni pred lice pravde. Velika većina žrtava neće nikada vjerovati da je pravda izvršena sve dok se njima ne sudi", rekla je glasnogovornica Del Ponte, Florence Hartmann.
Svojim postupkom Del Ponte je pokazala da se indolentan odnos međunarodne zajednice prema žrtvama ratova na Balkanu nije puno promjenio u proteklih 10 godina.
UN i NATO su 11. srpnja 1995. dopustili snagama bosanskih Srba da zauzmu Srebrenicu iako su je proglasili "Zaštićenom zonom UN-a". Nizozemski bataljun UNPROFOR-a je 13. srpnja predao Srbima 5.000 Bošnjaka koji su potražili zaštitu u njihovoj bazi u Potočarima, da bi Srbi oslobodili 14 njihovih vojnika koje uzeli kao taoce.
U pet dana koji su slijedili, Srbi su deportirali oko 23.000 žena i djece iz Srebrenice i likvidirali između 7.500 i 8.000 vojno sposobnih muškaraca.
Pokolj je ipak katalizirao promjenu politike Zapada prema ratu u BiH, prvenstveno američke politike. Zaustavljen je pohod Srba prema enklavi Goražde a nakon pokolja na sarajevskoj tržnici Markale u kolovozu 1995. uslijedili su i zračni udari NATO-a protiv bosanskih Srba. Rat je zaustavljen i potpisan je mirovni sporazum u Daytonu, po kojem je Srbima pripala polovica teritorija BiH.
Nakon raspoređivanja mirovnih snaga NATO-a u BiH, politika se vratila u stare tokove i tijekom cijelog desetljeća učinjeno je jako malo da se uhite glavni arhitekti genocida.
"Na prste jedne ruke mogu se nabrojati stvarni pokušaji NATO-a da uhite Karadžića i Mladića. Njihova sloboda desetljeće nakon Srebrenice je duboki moralni porez za NATO i međunarodnu zajednicu", izjavila je prošloga tjedna Holly Cartner, direktorica Human Rights Watcha za Europu i Srednju Aziju.
U ponedjeljak bit će pokopani posmrtni ostaci 610 novoidentificiranih žrtava na spomen-groblju, na kojem je ukopano 1.327 žrtava genocida. Od oko 8.000 žrtava do sada ih je identificirano oko 2.100, ekshumiranih iz niza masovnih grobnica u istočnoj Bosni.
Na komemoraciji u počast 8.000 zarobljenih Bošnjaka koje su srpske snage likvidirale nakon zauzimanja Srebrenice od 11. do 19. srpnja 1995., sudjelovat će predstavnici međunarodne zajednice, UN-a, Europske unije, SAD-a, Haškog suda (ICTY), strani državnici i predsjednici zemalja regije, među kojima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić najavio je da će se u Srebrenici "pokloniti žrtvama", što bi mogla biti "Brandtovska gesta" kakvu, prema raširenom mišljenju, službeni Beograd već cijelo desetljeće duguje svim žrtvama ratova u bivšoj Jugoslaviji.
Njemački kancelar iz 70-ih Willy Brandt (1913-1992), ostao je među ostalim upamćen po tome što je prilikom svog prvog posjeta Poljskoj 1970. kleknuo pred spomenikom žrtvama nacističke okupacije u Varšavi i ispričao se za zločine svojih sunarodnjaka.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron, također će sudjelovati na komemoraciji u Potočarima gdje će održati i govor, a najavljen je i predsjedavajući Vijeća EU - britanski ministar Jack Straw.