"Milostinja neće Afriku odvesti u bolju budućnost, već stvara sve veći jaz između velikih i malih", izjavio je Gadafi na otvaranju summita Afričke unije koji se održava u Libiji.
"Nećemo prositi na pragovima kako bismo smanjili dug... Stalno nas se vrijeđa, ali to i zaslužujemo. Ne trebaju nam pomoć i milostinja. Ja to (uvjete za pomoć) ne bih prihvatio", kazao je.
Mnogi kritčari zapadne pomoći tvrde da je ona vrlo manjkava, prije svega zato što se dobar dio tih sredstava troši na skupe savjetnike sa Zapada, ili je pomoć uvjetovana zahtjevom da afričke zemlje sklope poslove sa zemljama donatorima pomoći.
No, Gadafijevo stajalište vjerojatno neće odrediti tijek zbivanja na summitu, od kojeg se očekuje usvajanje pozitivnog stajališta spram kampanje, koju predvodi Velika Britanija, za veću pomoć Africi, koja bi trebala biti predstavljena na sastanku G8 u srijedu i četvrtak u Škotskoj.
Trenutačni predsjedatelj AU, nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo, mnogo je pomirljiviji u stajalištima, a zalaže se za demokratskiju i odgovorniju vlast u afričkim zemljama. Upravo bi on, prema diplomatskim procjenama, trebao imati presudan utjecaj na tekst poruke koju bi afrički čelnici trebali poslati na sastanak G8 o spasu afričkog kontinenta od siromaštva, rata i bolesti.
Glavni tajnik UN Kofi Annan u svojem je govoru na otvaranju summita Afričke unije najavio stvaranje novog Fonda UN za demokraciju, "koji će biti na usluzi zemljama koje žele uspostaviti ili ojačati svoju demokraciju".
"Jedan dio zemalja članica već je izrazio namjeru dati svoj doprinos i nadam se da će njihov primjer slijediti mnoge druge", rekao je.
U žiži interesa čelnika 53 afričke države je i reforma UN, pri čemu ih je Annan pozvao da "iskoriste dragocjenu priliku" za mogućnost ulaska u članstvo Vijeća sigurnosti.
Očekuje se da AU zatraži dva stalna i pet mjesta nestalnih članica VS UN-a.