Tako bi rast BDP-a od tri posto u ovoj godini mogla imati još Poljska, a ostale zemlje između 3,4 i 5,5 posto, dok bi iduće godine Hrvatska mogla imati najmanji rast od 3 posto, a ostale zemlje između 3,4 i 6 posto, navodi se u analizi.
Analiza "Hrvatska: usporavanje rasta i alternativne politike", predstavljena danas u Uredu predsjednika Republike, donosi usporedbe značajnih makroekonomskih pokazatelja za Hrvatsku i pet novih članica EU (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) te za dvije države koje bi to uskoro trebale postati - Bugarska i Rumunjska.
Hrvatska je, uzme li se kao statistička baza Austrija, u 2004. ostvarivala 38 posto BDP-a Austrije po glavi stanovnika, slično kao i Poljska, što je daleko bolje od Bugarske i Rumunjske (čiji je BDP per capita iznosio 25 odnosno 26 posto austrijskog). No, to je lošije od Češke i Slovenije koje su ostvarile 58 odnosno 64 posto austrijskog BDP-a po glavi stanovnika.
U Hrvatskoj je, nakon Slovenije, najveći trošak radne snage po jedinici proizvoda, 63,2 posto austrijskog, dok je Slovenija na razini od gotovo 91 posto Austrije. Trošak radne snage u Bugarskoj je 18,5 posto austrijskog, Rumunjskoj 25,6 posto, Mađarskoj 27,7 posto, Slovačkoj 29,3 posto, Češkoj 34,9 posto.
Opća ocjena analize WIIW-a je da u Hrvatskoj postoji problem održivosti tekućih kretanja i trendova i održivosti politike da se ti trendovi stave pod kontrolu, što sve može utjecati na problem jačanja konkurentnosti.
Podsjeća se na visoke javne rashode, stalni rast javnog duga. U vanjskom dugu, koji je visok, razvidno je povećanje udjela banaka i sektora poduzeća, a smanjenje udjela države.
Vladimir Gligorov navodi moguće alternative ekonomske politike. Jedna je nastavak sadašnje politike, druga primjena restriktivne fiskalne i monetarne politike kojom bi se smanjila potrošnja. Alternativa je nadalje izabrati mjere ekonomske politike vezane uz konkurentnost (politika dohotka, mijenjanje makroekonomske politike ka više orijentiranom targetiranju inflacije, a manje održavanju tečaja) te ambiciozna fiskalna reforma koja obuhvaća promjenu troška u gospodarstvu i poreznih tereta te međugeneracijsku solidarnost.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić založio se za novi model gospodarskog razvoja, novi nacionalni razvojni plan koji će pokrenuti gospodarstvo i koji će imati nacionalni konsenzus. Taj razvojni plan mora biti baziran na jačanju izvoza roba i usluga, smanjenju nezaposlenosti i povećanju produktivne zaposlenosti, što će dovesti do povećanja konkurentnosti i stopa rasta BDP-a, a uz zadržavanje socijalnu kohezije, kazao je Mesić.
Razvojnu bi strategiju, smatra potpredsjednik Vlade Damir Polančec, trebalo donijeti uz konsenzus svih zainteresiranih, pri čemu to ne smije biti knjiga teza već akcijski plan s pobrojenim mjerama, datumima i nositeljima zadaća.
Reformom zdravstvenog sustava u roku od tri godine zdravstvo bi trebalo biti u situaciji da ne bude ovisno o proračunu, razgovora se o rješenjima za indeksaciju mirovina i suštinsku raspravu o mirovinskoj reformi, a reformama će biti obuhvaćeni sustavi s državnim potporama.
Restrukturiranje dviju željezara i industrije alumunija trebalo bi završiti do kraja godine, priprema se jasna strategija razvoja brodogradnje kako bi se kroz 3-7 godina smanjivala ovisnost o proračunu, uz istodobnu pripremu za privatizaciju. U Hrvatskim željeznicama bit će prvo privatizirana ovisna društva, a nakon toga će se HŽ ustrojiti u dva dijela - infrastrukturu i promet.
Tu su i mjere za suzbijanje sive ekonomije, ubrzana privatizacija, a Polančec za jesen najavljuje donošenje zakona o javno-privatnom partnerstvu, zakona o kupnji tvrtki od strane zaposlenika odnosno managamenta. Najavio je i velike strateške projekte u turizmu i energetici (plinofikacija).