O knjizi i stradanjima Hrvata u srednjobosanskom gradu Bugojnu 1993. govorili su književnik Željko Ivanković, priređivač knjige Tomislav Brković i bugojanski ratni župnik fra Janko Ljubas.
"Autorica je u svojim zapisima dnevno svjedočila o posljednjem ratu", napomenuo je Ivanković, dodavši kako se u «knjizi stalno osjeća paralela između Drugoga svjetskoga rata i križnih putova, kad je autorica izgubila braću, i zadnjega rata u kojem su joj stradali nećaci».
Ivanković je napomenuo kako Nevistić u knjizi «piše istinu u kojoj se osjeća beskompromisna odanost župniku i oprost onima koji čine zlo, koje su kaže, "činile Stranka demokratske akcije (SDA), pripadnici Armije BiH, policija, Dževad Mlaćo i Alija Izetbegović".
Brković je ustvrdio kako je Dnevnik uza sva stradanja i patnje hrvatskoga naroda u Bugojnu protkan prijateljskom toplinom.
Ljubas je podsjetio kako je autorica sve podatke u Dnevniku višekratno provjeravala.
Knjigu "Bugojanski dnevnik (1988-1998)" s oko 200 fotografija (648 str.) iz vremena njegova nastanka za tisak je priredio fra Tomislav Brković.
Autorica je bilježila događaje ratnih godina 1992. -1994. u Bugojnu, a rad u župnom uredu, okupljalištu Hrvata, omogućio joj bilježenje događaja i iskaze svjedoka o stradanju hrvatskoga naroda.
Knjigu je objavio sarajevski nakladnik "Svjetlo riječi".
Katica Nevistić (1934.-2004.) zajedno s Tomislavom Brkovićem i Jankom Ljubosom još je objavila knjigu "Svoju zemlju i oni su voljeli".