To je stanje s jedne strane obilježilo širenje medijske infrastrukture, jer su se pojavili novi listovi za književnost i kulturu, dnevne novine su pojačale svoje kulturne priloge, stari izdavači okrenuli su se novim izdanjima, a mnogi privatni poduzetnici nakladničkim poslovima. S druge strane, promjene ranih devedesetih uključivale su afirmaciju, a djelomice i reviziju svjetonazora i vrijednosnih sustava stranih starom režimu. Time su se stvorile potrebe za ponovnim tumačenjem i prevrednovanjem sadržaja iz nacionalne kulturne prošlosti, stoji u predgovoru koji je napisao sam autor.
Članci objavljeni u knjizi izlazili su u hrvatskim novinama, listovima za kulturu, književnim časopisima i kao popratni tekstovi u popularim izdanjima djela hrvatskih pisaca. Tako su, primjerice, objavljivani u kulturnom prilogu Slobodne Dalmacije "Forum", po listovima Vijenac i Zarez.
Predstavljačica knjige Andrea Zlatar kazala je da eseji objavljeni u njoj govore o tome kako funkcionira hrvatski književni sustav, te koji su njegovi dosezi i vrijednosni kriteriji. Predstavljajući knjigu Velimir Visković kazao je da je ona zbirka eseja koja bi trebala biti prosvjetiteljska, jer donosi analizu djela hrvatskih pisaca od Džive Bunića preko Miroslava Krleže, Ive Vojnovića, Vladimira Nazora, Ive Frangeša, Stanka Lasića, Dubravka Jelčića i Ivana Slamniga.
U prigodnoj riječi o nastanku knjige govorio je i sam autor, Zoran Kravar, inače, redoviti profesor na zagrebačkoj komparatistici.