Glavna tužiteljica Carla del Ponte je podneskom od 9. lipnja zatražila dopuštenje Vijeća da povuče prijašnji prijedlog prema kojemu je suđenje "vukovarskoj trojci" trebalo ustupiti pravosuđu Hrvatske ili SCG. U obrazloženju je spomenula kako su nakon razgovora s dužnosnicima u Beogradu i Zagrebu 2. lipnja "iskrsnula pitanja i potencijalne teškoće specifične za taj predmet" zbog kojih "interes pravde" traži da on bude zadržan u Haagu.
U podnesku vlade Srbije i Crne Gore, koji potpisuje predsjednik Vijeća za suradnju s ICTY-jem ministar Rasim Ljajić, ocjenjuje se da glavna tužiteljica Carla del Ponte u svom prijedlogu nije "ponudila dovoljno dokaza koji bi omogućili Vijeću za ustupanje da donese bilo kakvu odluku o njegovoj biti". Navodi se kako tužiteljica u prijedlogu nije precizirala "interes pravde" na koji se poziva, te da je nejasno kakva to "pitanja" i "teškoće" navodi kao razloge za povlačenje prijedloga za ustupanje.
Također se osporava i argument važnosti koju je Vijeće sigurnosti UN dalo predmetu "vukovarske trojke" u rezoluciji 1207 iz 1998., uz objašnjenje da se cijeli tekst rezolucije odnosi na ispunjavanje obveza država prema ICTY-u te da je irelevantan za pravilo ICTY-a 11 bis o ustupanju predmeta.
Vlada SCG podsjeća Vijeće kako "jedino i isključivo" ono može odlučiti o tome treba li predmet ustupiti drugom sudu, te ga poziva da zbog spomenutih razloga "odbaci prijedlog Tužiteljstva" i predmet dodijeli vlastima SCG.
Branitelji optuženih u svom podnesku ocjenjuju da je tužiteljica "nejasno obrazložila svoj zahtjev te obrana može samo nagađati što su njezini pravi motivi i razlozi".
Podsjeća se da je Vijeće, nakon održane rasprave o ustupanju 12. svibnja, obavijestilo sudionike kako su "utvrđene sve činjenice nužne za donošenje odluke o ustupanju predmeta i da nisu potrebni dodatni argumenti". Branitelji, među ostalim, izražavaju čuđenje da je tužiteljica posegnula za argumentom spominjanja predmeta u rezoluciji Vijeća sigurnosti iz 1998. kao da joj to nije bilo poznato kod prvotnog prijedloga za ustupanje ili na raspravi 12. svibnja.
Oni posebno upozoravaju na činjenicu da je 14. veljače 2005. Tužiteljstvo zatražilo obustavu svih aktivnosti koje nisu bitne za predmet, čime su po njihovoj ocjeni izgubljena četiri mjeseca u pripremama za obranu, sugerirajući da Del Ponte novim prijedlogom krši načelo ekonomičnosti postupka.
Branitelji "vukovarske trojke" zaključuju kako Vijeće za ustupanje nije vezano prijedlogom Tužiteljstva već je ovlašteno donijeti odluku o ustupanju predmeta i traži da se tom odlukom predmet dodjeli pravosuđu SCG.
Mile Mrkšić, zapovjednik I. gardijske brigade JNA tijekom napada na Vukovar u jesen 1991., i brigadni oficiri za sigurnost Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić optuženi su za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstva 264 hrvatska civila i ranjenika odvedena iz Vukovarske bolnice 18. studenoga 1991. i strijeljana na farmi Ovčara, što je najteži ratni zločin počinjen tijekom rata u Hrvatskoj.
U raspravi o ustupanju predmeta 12. svibnja, predstavnici Hrvatske prof. Željko Horvatić i pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić, tražili su da se suđenje ustupi Hrvatskoj ističući prioritet načela teritorijalnosti koje traži da se sudi u zemlji u kojoj je zločin počinjen kako bi se pravda provodila što bliže žrtvama. No oni su također isticali kako zbog težine zločina i osjetljivosti predmeta u kontekstu odnosa dviju zemalja, postoji dovoljno razloga da se proces održi pred Haškim sudom.