Hrvatska je, kaže se u izvješću ECRI-ja, pojačala neke kaznene zakone za borbu protiv rasizma te uvela dodatne mjere u Zakon o radu, vezane uz borbu protiv diskriminacije.
Hrvatska je Vlada također učinila neke pomake u korist nacionalnih manjina uspostavljajući povjerenstva za povratak izbjeglica i prognanih osoba te za povrat imovine, što pomaže procesu povratka, kaže se u izvješću ECRI-ja.
Hrvatska je pohvaljena zbog prihvaćenog Zakona o azilu godine 2003. te zbog uvođenja mjera za borbu protiv trgovine ljudima.
Hrvatske su vlasti u listopadu 2003. također prihvatile Nacionalni program za Rome, dodaje ECRI.
Povjerenstvo stručnjaka koji rade na borbi protiv diskriminacije počelo je raditi godine 2004. i pripremilo je nacionalnu strategiju za borbu protiv svih oblika diskriminacije.
No, kako se kaže u izvješću, mnoge preporuke navedene u drugom izvješću ECRI-ja nisu provedene ili su provedene djelomično.
Znatan napredak potrebno je ostvariti još u procesu povratka izbjeglica i prognanika, i to posebice kad je riječ o rješavanju stambenih prava, ističe ECRI.
Međuetničko nasilje i rasistički napadi se nastavljaju, upozorava ECRI, iako u manjoj mjeri, ali nisu dobili dovoljnu pozornost vlasti.
Sadašnje građansko i upravno pravo nije dovoljno da spriječi diskriminaciju na svim razinama života. Nema tijela na nacionalnoj razini za borbu protiv rasizma i rasne diskriminacije iako su neki ljudi, posebice pripadnici nacionalnih manjina, i dalje izloženi rasnoj diskriminaciji.
Osim toga, ECRI tu ističe da problem dobivanja hrvatskoga državljanstva za osobe koje nisu podrijetlom iz Hrvatske ali su dugo živjele u Hrvatskoj nije potpuno riješen.
Iako je razina nesnošljivosti u medijima manja, opći rezultat ne zadovoljava, kaže se u izvješću ECRI-ja.
Potrebno je uvesti još neke mjere kako bi se obnovila pravednost u pravosudnom sustavu, kaže se u izvješću ECRI-ja.
U trećem izvješću ECRI daje mnoge preporuke hrvatskim vlastima. Potrebno je učiniti sve da se olakša povratak izbjeglica i prognanika, ističe u izvješću ECRI.
To povjerenstvo ističe kako je važno da hrvatske vlasti porade na jačanju uzajamnog poštivanja etničkih zajednica te da javnost bolje osvijeste o borbi protiv rasizma.
Važno je, kaže se u izvješću ECRI-ja, da hrvatske vlasti uspostave pravednost u pravosudnom sustavu, posebice između Hrvata i osoba koje pripadaju drugim etničkim skupinama, a osobito Srba.
ECRI u izvješću također potiče hrvatske vlasti da pojačaju mjere za borbu protiv diskriminacije Roma.
Potrebno je pojačati i kazneni zakon za borbu protiv rasizma i netolerancije, kaže ECRI, a provedbu sadašnjih odredaba tog zakona također bi trebalo pojačati.
Hrvatskim se vlastima preporučuje da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se riješio problem vezan uz dobivanje hrvatskoga državljanstva za osobe koje nisu podrijetlom Hrvati ali žive dulje u Hrvatskoj.
ECRI predlaže i da hrvatske vlasti potaknu prihvaćanje učinkovitije politike o imigraciji i zaštiti prava azilanata i izbjeglica.
Europsko povjerenstvo za borbu protiv rasizma i netolerancije je neovisno tijelo koje promatra poštujuju li se prava čovjeka, a posebnu pozornost daje pitanjima rasizma i netolerancije. To tijelo čine neovisni i nepristrani članovi, objašnjava se u izvješću ECRI-ja.
Ono analizira stanje vezano uz rasizam i netoleranciju u svim zemaljama članicama Vijeća Europe te prijedlaže kako riješiti uočene probleme.
Izvješće ECRI-ja nije rezultat istraga i neovisnih svjedočenja, nego su to analize na temelju mnogobrojnih informacija prikupljenih iz različitih izvora - dokumenata iz nacionalnih i međunarodnih pisanih izvora, obilazaka na terenu, sastanaka s predstavnicima vladinih i nevladinih organizacija te povjerljivih razgovora s predstavnicima vlasti.