Ta će sjednica pokušati ponuditi odgovor na ključno pitanje cijelog summita - kako osigurati suradnju i komplementarnost Vijeća Europe s jedne strane i drugih partnerskih organizacija u Europi poput Europske unije ili Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i tako izbjeći dvojbe oko potrebe daljnjeg postojanja najstarije političke organizacije u Europi, nastale zbog udvajanja poslova tih triju organizacija.
Svoja će stajališta o tome iznijeti predstavnici svih uključenih strana - glavni tajnik VE Terry Davis, predsjednik Parlamentarne skupštine VE Rene van der Linden, luksemburški premijer i predsjedavajući EU Jean-Claude Juncker te slovenski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući OESS-a Dmitrij Rupel.
Očekuje se da sudionici ponude argumente koji ce posvjedočiti o tome koliko je djelovanje Vijeća Europe i dalje nužno, uz određene reforme, osobito glede djelovanja Europskog suda za ljudska prava, jer su i izlaganja tijekom prvih dviju sjednica u ponedjeljak nedvojbeno išla u tom smjeru.
"U svijetu pretrpanom međunarodnim organizacijama, čemu sluzi Vijece Europe?", upitao se u ponedjeljak za govornicom summita Terrry Davis, napomenuvši kako upravo Varšavski summit mora odgovoriti na to pitanje.
"Odgovor ne možemo pronaći u prošlosti, nego ga moramo potražiti u budućnosti, a ja vjerujem da Vijeće Europe jest budućnost", kazao je glavni tajnik.
"Europa budućnosti je ujedinjena Europa, čije se jedinstvo temelji na demokraciji, ljudskim pravima i pravnoj državi", napomenuo je, izrazivši uvjerenje kako Europljanima danas treba sve više tih osnovnih postulata VE.
"Vijeće Europe zadržalo je svu svoju aktualnost, i kad je riječ o bitnim stvarima, suparništvu Vijeća Europe i Europske unije nema mjesta. Naše su dvije organizacije potpuno komplementarne i po područjima djelovanja i po iskustvu i zato je međusobna suradnja, temeljena na partnerskom odnosu, u cilju čvršće i jedinstvenije Europe nasa zadaća", rekao je u jučerašnjem obraćanju sudionicima summita Juncker.
On je od država članica zatražio da pronađu mehanizme za učinkovito funkcioniranje pojedinih institucija VE, osobito Europskog suda.
"Danas je pred sudom 78.000 neriješenih predmeta, zbog čega je na rubu potpunog gušenja. Neoprostivo bi bilo ne učiniti ništa oko strahovitih kašnjenja izazvanih time", rekao je, napomenuvši kako EU zato inzistira na ratifikaciji i žurnom početku provedbe Protokola 14, usvojenog u svibnju 2004., koji regulira rad Europskog suda u cilju njegove veće učinkovitosti.
Slično je stajalište iznio i hrvatski premijer Ivo Sanader, koji je u govoru na prvoj sjednici rekao kako bi se Vijeće Europe u novoj europskoj arhitekturi moralo usredotočiti na područja u kojima je i dosad iskazivalo svoje najveće vrijednosti - ljudska prava, razvoj demokracije i pravne drzave.
Podsjetio je kako su Europska konvencija o ljudskim pravima i Europski sud za ljudska prava ključni instrumenti za zaštitu ljudskih prava u Europi i pozvao sudionike summita da sudu osiguraju odgovarajuće instrumente kako bi postao učinkovitiji.
No naglasak je u govoru stavio na nužnost izbjegavanja novih podjela u Europi.
"Moraju se izbjeći nove podjele u Europi i spriječiti stvaranje novih zidova umjesto starih. Ako želimo graditi europsku budućnost koja će biti različita od vrlo krvave prošlosti, obilježena mirom i suradnjom, partnerstvom i zajedničkim vrijednostima, onda svaka europska zemlja mora imati priliku reći svoje mišljenje o toj budućnosti", rekao je u ponedjeljak Sanader.
"Zato ne bi trebalo stvarati nove crte podjele u Europi, ne bismo smjeli Europu dijeliti na zemlje prve, druge i treće kategorije, već bi svi trebali imati jednaku priliku", ocijenio je.
Zemljama članicama na summitu su na potpisivanje ponuđene tri nove konvencije Vijeća Europe - o borbi protiv terorizma, borbi protiv pranja novca i borbi protiv trgovine ljudima, a skup bi, prema najavama, trebao završiti usvajanjem Završne deklaracije i Akcijskog plana.