Dokument nije potpisan jer zakonodavstva pojedinih država nisu usklađena kada je riječ o izručivanju njihovih građana osumnjičenih za ratne zločine, objasnio je na konferenciji za novinare veleposlanik Slovenije koja predsjedava OESS-om Boris Frlec.
"Ne radi se o nespremnosti država već o nemogućnosti primjene predložene deklaracije temeljem važećih zakona u tim zemljama. To ne znači da odustajemo od ovog političkog projekta već dogovaramo suradnju po pitanju promjene zakonske regulative u zemljama za koje deklaracija nije prihvatljiva", kazao je veleposlanik Frlec.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt sastanak je ocijenila iznimno korisnim jer je po njezinim riječima pokazao da ministri triju država surađuju otvoreno i iskreno. Pritom je najavila kako će ekspertne skupine svake države raditi na usklađivanju i prilagodbi svojih zakonodavstava pokazujući time nedvosmilenu želju da se ratni zločini kazne zbog budućnosti.
Ministar za ljudska i manjinska prava SiCG Rasim Ljajić izrazio je punu potporu procesu OESS-a te spremnost na suradnju sa zemljama u regiji na procesuiranju ratnih zločina u cilju pomirbe i suočavanja s prošlošću. Pritom je kazao kako Srbija surađuje s Haškim sudom po pitanju izručenja osumnjičenika za ratne zločine ističući kako je njegova zemlja spremna preuzeti predmete Haškog suda i procesuirati ove slučajeve koji još nisu počeli.
"U Srbiji se vodi 38 istražnih postupaka za ratni zločin, lani smo proveli reformu pravnog sustava u sklopu koje smo donijeli dvadeset zakona među kojima i onaj o ratnim zločinima", ustvrdio je Ljajić. Najavio je kako će do konca godine ispuniti sve obveze izručivanja i uhićenja šestorice, odnosno sedmorice optuženih među kojima i Ratka Mladića te će time, kako je rekao, "Srbija sebi otvoriti put prema Europi". On je izrazio spremnost da se u okviru trilateralne suradnje omogući pristup svjedocima i dokumentaciji za procesuiranje ratnog zločina čime će se doprinijeti individualizaciji krivnje.
Ministar pravosuđa BiH Slobodan Kovač kazao je kako je BiH iskazala spremnost da se uhvati u koštac s najtežim predmetima vezanim za ratne zločine pa je stoga njihov institucionalni mehanizam postao učinkovitiji radi procesuiranja predmeta u skladu s europskim standardima.
"BIH ne može sama odgovoriti na sve ove izazove te očekuje suradnju od država u svom okruženju" - zaključio je Kovač.