Izdvajanja za vojsku dosegnula su ukupno 1.035 milijardi dolara (841 milijardi eura) u 2004., objavio je Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI) u svom godišnjem izvješću, prenose agencije France presse i Reuters.
Slikovito, to znači 162 dolara po stanovniku planeta Zemlje.
Sjedinjene Države od te ukupne svote čine 47 posto, odnosno 405 milijardi dolara, bilježi SIPRI.
Međutim, to novo povećanje vojnih troškova u odnosu na 2003., ipak nije i najveće u povijesti. Vojna izdvajanja u svijetu doživjela su rekord 1987/88., pri kraju Hladnog rata, podsjeća SIPRI.
"Glavna odrednica svjetskog trenda povećane vojne potrošnje je promjena u Sjedinjenim Državama".
Američka vojna potrošnja "ubrzano je rasla u razdoblju 2002-2004. kao rezultat (...) 'globalnog rata protiv terorizma', prvenstveno za vojne operacije u Afganistanu i Iraku", stoji u izvješću.
Američka vojna potrošnja porasla je lani na 3,9 posto BDP-a, a 1999. iznosila je 3,0 posto, no ipak je to ispod vrhunca iz Hladnoga rata kada je iznosila 6 posto.
Prema Institutu, u 2004. je prvih 15 zemalja po vojnim izdacima činilo je 82 posto globalnih izdataka.
Među prvih pet su SAD, Velika Britanija, Francuska, Japan i Kina, koje su zajedno činile 64 posto svjetskih vojnih izdataka.
Po regijama najveći je porast prošle godine bio u jugoistočnoj Aziji, uglavnom zbog "masovnog povećanja" proračuna za obranu u Indiji, na 15 milijardi dolara.
Rast u Kini smanjio se na 7 posto - odnosno 35 milijardi dolara - dok se u proteklih deset godina prosječno izdvajalo 11,5 posto godišnje za obranu.
Ruski proračun za obranu 2004. porastao je gotovo pet posto na 19 milijardi dolara.
Prema podacima za zadnjih pet godina, Rusija je preuzela Sjedinjenim Državama ulogu prvog svjetskog dobavljača konvencionalnog oružja.
Rusija, SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka čine 81 posto svih svjetskih isporuka kovencionalnog oružja za razdoblje od 2000.-2004.
Dva su pak glavna kupca konvencionalnog oružja u 2004. bile Kina i Indija, izvijestio je Institut.