Na predstavljanju knjige (524 str.) govorili su i, u ime izdavača Doma i svijeta, Mirko Mađor, recenzent Stijepo Obad i autor.
"Riječ je o izuzetnoj knjizi koja se temelji na prvorazrednoj izvornoj građi, na gradivu koje je gotovo pola stoljeća, od 1870. do 1915., donosila Naša sloga," rekao je Obad dodavši kako taj list, koji je u početku izlazio dva puta mjesečno, a kasnije tjedno, pruža najpotpuniju polustoljetnu sliku Istre.
Obad je upozorio na golem doprinos Naše sloge buđenju hrvatske nacionalne svijesti do Prvoga svjetskoga rata u Istri.
"Ta je svijest došla do naročitog izražaja u međuratnom razdoblju i otporu fašizmu", istaknuo je Obad, dodavši kako je Naša sloga zaslužna što Hrvatska nije izgubila Istru, kao što je izgubila Boku.
Govoreći o knjizi, Miroslav Bertoša upozorio je kako je najvažnija ličnost istarske povijesti Juraj Dobrila, pokretač, financijer i usmjerivač Naše sloge, a središnji događaj istarskoga narodnoga preporoda - pokretanje Naše sloge.
Po njegovim riječima, iz toga je lista zračio velik utjecaj koji je obilježio cijelo 19. stoljeće i ušao s novim nadama u 20. stoljeće.
"Naša sloga proširila je istarske vidike, posebno puka, često zatvorena u seoski krug", rekao je Bertoša, dodavši kako je imala sugestivnu moć vezivanja istarskih Hrvata za Hrvatsku i Europu.
Autor knjige, koja je njegova doktorska disertacija, istaknuo je kako je Naša sloga prvi moderni medij istarskih Hrvata. Izučavajući golemu građu toga lista, Šetić je rekao kako je iz Naše sloge osobno naučio da samo stvaranjem vlastitog života možemo očuvati našu različitost, a povećavajući nacionalnu supstancu oduprijeti se desupstancijalizaciji kojoj teži globalni liberalizam.
Knjiga ima sedam poglavlja - Prilike u Istri u doba Naše sloge, Naša sloga mobilizator hrvatskoga nacionalno-integracijskog procesa, Povezanost Istre s Hrvatskom i Slavonijom, Povezanost Istre i Dalmacije, Povezanost Istre s vojnom granicom, Povezanost Istre s područjem BiH, Povezanost Istre s Bunjevcima i Šokcima u južnoj Ugarskoj te zaključni osvrt.
Nevio Šetić (Krmed, 1958.) doktoriorao je na zadarskom Sveučilištu 2003., napisao je više od 150 različitih bibliografskih jedinica te pet knjiga, među kojima "Napoleon u Istri - Istra za francuske uprave 1805.-1813.", "Istra između tradicionalnog i modernog ili o procesu integracije suvremene hrvatske nacije u Istri" te "Istarski razgovori".