Takvim postupcima dovode u opasnost sebe, druge građane koji se kreću uz ta područja, a i pirotehničare koji će kasnije morati razminirati te površine, ističe u priopćenju HCR.
Najveći broj mina nalazi se upravo u Osječko-baranjskoj (51.688) i Vukovarsko- srijemskoj županiji (44.646), u kojima je ujedno najviše minski sumnjivih poljoprivrednih površina.
Naime, u Osječko-baranjskoj županiji je 57,4 četvornih kilometara, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji 56,8 četvornih kilometara minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta.
U HCR-u također navode da raspolažu sa 7.247 zapisnika u kojima su podatci o ukupno 246.287 mina na području Hrvatske, od čega su 157.244 protupješadijske i 89.043 protuoklopne mine, te da svaki minski zapisnik sadrži podatke o broju, vrsti i rasporedu mina, razmaku redova u minskom polju te koordinate minskog polja.
"Samoinicijativno uklanjanje mina s poljoprivrednih i drugih površina stvara velike probleme prilikom izvođenja operacija pretraživanja i razminiranja jer se time narušava broj i raspored mina te izvoditelj radova nema podatke o tome što se dogodilo s minama koje nedostaju", napominje HCR.
Hrvatski centar za razminiranje upozorava i da se narušavanjem strukture minskog polja otežava točno pozicioniranje mina i utvrđivanje stvarnog stanja, što dodatno povećava i opasnost pri radu priotehničara.
Zato još jednom apelira na građane da mine samostalno ne uklanjaju.