Današnji skup, koji je organizirala Udruga poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, otvorio je predsjednik HUP-a Emil Tedeschi naglasivši kako HUP i poljoprivredna poduzeća nisu suprotstavljeni seljacima. "Bez dobrih seljaka nema dobre poljoprivrede, a samim time ni dobre prehrambene industrije", kazao je.
Akademik Stipetić mišljenja je kako treba mijenjati agrarnu politiku i pritom težište staviti na stvaranje ekonomski održivog seljačkog i krupnog poljoprivrednog gospodarstva te stvoriti kreditne institucije za poljoprivredu, jer je to jedan od uvjeta optimizacije poljoprivredne proizvodnje.
Osim za kreditima, domaća poljoprivreda vapi i za javnim investicijama u poljoprivrednu infrastrukturu, primjerice sustav navodnjavanja, dodao je.
Direktor Udruge poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Stipan Bilić istaknuo je kako su najveći problemi današnje poljoprivrede velik broj malih posjeda, nerazvijen hidromelioracijski sustav, neosposobljenost za optimalnu proizvodnju, neuređeno tržište te nedefinirana agrarna politika.
Veliki problem predstavlja i uvoz hrane. Hrvatska je u posljednjih 15 godina od zemlje izvoznika, postala uvoznik hrane, pa se tako nekadašnji suficit od pola milijarde dolara pretvorio u deficit od 700 milijuna dolara.
Seljaci u Hrvatskoj, kazao je Bilić, proizvode 50 puta manje od najboljih europskih seljaka, odnosno 15 puta manje od EU prosjeka.
Zbog svega toga hrvatska se poljoprivreda, mišljenja je Bilić, prije ulaska u EU mora dobro pripremiti za bitku sa konkurencijom, a u pregovorima sa EU treba se izboriti za to da se kao referentna godina uzme 1989. kada je ukupna poljoprivredna površina u Hrvatskoj bila 3,2 milijuna hektara, što bi Hrvatskoj omogućilo više financijskih sredstava iz proračuna EU.
Nakon ulaska Hrvatske u EU, upozorio je Bilić, neće biti moguće povećati poljoprivrednu proizvodnju, jer EU ima viškove i neće poticati proizvodnju novih viškova poljoprivrednih proizvoda.
Bilić je podsjetio da su poticaji u Hrvatskoj 10 do 15 posto veći nego u zemljama EU te je osnovno pitanje može li država jamčiti da će se ulaskom u EU održati sadašnja razina poticaja, ili će oni biti na nivou priljeva iz poljoprivrednog proračuna EU, što može dovesti do bitnog smanjenja poticaja.
Danas stare članice Unije imaju pravo na poticaj od 300 eura po hektaru, dok je za novoprimljene zemlje taj iznos 75 eura po hektaru, rekao je Bilić, dodavši kako se od ove godine u EU primjenjuje nova poljoprivredna regulativa koja će uvelike utjecati na položaj zemalja koje se tek trebaju priključiti EU. Naime, poticaji se smanjuju da bi 2013. godine bili prepolovljeni.
Za Hrvatsku je pritom, kako je rekao, važna činjenica da novoprimljene zemlje imaju pravo na 25 posto poticaja po hektaru od dosadašnjih članica, a uz spomenutih 25 posto, poticaji novoprimljenim zemljama će se povećavati 8,3 posto godišnje kako bi se do 2013. izjednačili poticaji u svim zemljama EU.
(Hina) xtp yds